Stranka umirovljenika: Ako Ustavni sud ne utvrdi kršenje prava, idemo na Europski
Stranka umirovljenika danas je na tiskovnoj konferenciji predstavila Prijedlog za ocjenu ustavnosti ZOMO-a. Smatraju da je isplata pola mirovine umirovljenicima koji odluče raditi na puno radno vrijeme kršenje već stečenih prava. Odvjetnica Katja Jajaš je istaknula da se radi o pitanju vlasničkih prava i da su spremni ići i na Europski sud za ljudska prava ako treba. Članica predsjedništva stranke Vesna Horvat je kazala da projekcije HZMO-a pokazuju da će iduće godine 8.800 umirovljenika raditi na puno radno vrijeme, a do 2028. će ih biti oko 53.000.
Katja Jajaš, Lazar Grujić i Vesna Horvat | Foto: Stranka umirovljenika
Stranka umirovljenika sazvala je danas tiskovnu konferenciju kako bi obrazložila razloge zašto su Ustavnom sudu uputili Prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO). Predstavili su odvjetnicu Katju Jajaš koja ih zastupa pred Ustavnim sudom. Predsjednik SU-a Lazar Grujić podsjetio je da je za novi ZOMO u Saboru 82 zastupnika glasalo za, a da ih je 34 bilo suzdržano. Naglasio je i da je Sabor u prosincu 2024. usvojio Deklaraciju o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi. Odredba novog ZOMO-a da umirovljenici mogu raditi na puno radno vrijeme, ali u tom slučaju primati pola mirovine, treba na snagu stupiti 1. siječnja 2026. godine, a više o tome smo pisali ovdje.
– Hrvatski sabor osobito ističe pravo na mirovinu temeljem neprekinutog mirovinskog staža, neovisno o imovinskom cenzusu, istaknuo je i Grujić i dodao da je Sabor mjesec dana kasnije donio Zakon koji je suprotan tomu.
Grujić: Zovu nas licemjerima, a mi koristimo zakonsko pravo
Grujić je istaknuo kako ih podržava Hrvatska obrtnička komora, udruge i građani, ali ne i Hrvatska stranka umirovljenika, Matica umirovljenika, Sindikat umirovljenika, ni Blok umirovljenici zajedno.
– Nazvali su nas licemjerima. Što to mi činimo? Mi samo koristimo zakonsko pravo da damo prijedlog provjere ustavnosti i je li to ispravno. Mi ne govorimo o tome da taj Zakon nije dobar u nekim dijelovima. Mi svaki pomak prema umirovljenicima i mogućnost da se radi pozdravljamo. Ne govorimo generalno da nije dobar zakon, nego samo govorimo o segmentu koji derogira Deklaraciju o pravima umirovljenika i starijih osoba i ustavno pravo, stečeno pravo koje smo zaradili kroz radni vijek, kazao je Grujić.
Horvat: Spremni smo ići na Europski sud
Vesna Horvat, članica Predsjedništva stranke i glasnogovornica rekla je da uporište za provjeru ustavnosti Zakona leži u činjenici da je mirovina stečeno pravo i da se ne može suspendirati drugim ponuđenim pravom, pa ni pravom na radni odnos na puno radno vrijeme.
– Ovaj naš čin provjere ustavnosti ZOMO-a treba bi podržati svaki građanin kojemu je stalo da živi u uređenom i stabilnom društvu, u kojem se ne mogu donositi ad hoc zakoni koji se ozakoniti, a nisu u sukladne Ustavu kao vrhovnom zakonu. U slučaju da Ustavni sud ne nađe u Zakonu povrede Ustava, što je u Hrvatskoj također moguće, spremni za bitku i na Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP), jer je ovdje riječ o diskriminatornom Zakonu, suprotnom Europskoj konvenciji o temeljnim ljudskim pravima i slobodama, poručila je Horvat.
Odvjetnica: Mirovina je vlasništvo koje je neotuđivo
Odvjetnica Katja Jajaš, zastupnica Stranke umirovljenika, uvodno je rekla da se Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju odnosi na članak 100., jer on nije u skladu sa odredbom 16. Ustava RH. u kojem se navodi da svako ograničenje slobode i prava mora biti razmjerno naravi i potrebi u svakom pojedinom slučaju. Dodaje da je povrijeđeno je i pravo iz članka 48. Ustava Republike RH, a kojim se jamči pravo vlasništva.
– Ostvareni dohodak, odnosno mirovina se smatra vlasništvom, to vlasništvo je neotuđivo. To je pravo koje su svi umirovljenici su stekli. Da bi se to pravo moglo oduzeti postoji mogućnost, ali mora se provesti test razmjernosti – je li nešto u javnom interesu ili mi štitimo samo nekog određenog pojedinca? Mi smatramo da nisu ispunjeni uvjeti da se radi o javnom interesu, nego da se ovdje grubo krše već stečena prava, poručila je Jajaš.
Naime, istaknula je da članak 50. Ustava RH kojim se poduzetnička sloboda i vlasnička prava (mirovina) može iznimno ograničiti, ali samo radi zaštite interesa i sigurnosti RH, što u konkretnom slučaju nije – ne radi se zaštiti i interesa i sigurnosti RH, niti prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Jajaš smatra da je povrijeđeno i ustavno pravo koje jamče pravo na rad i slobodu rada, te da svaki zaposlenik ima pravo na zaradu kojom može sebi i obitelji osigurati slobodan i dostojanstven život.
Tiskovna konferencija SU-a | Foto: Stranka umirovljenika
Sudska praksa Europskog suda
Jajaš je poručila da Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne jamči izričito pravo na mirovinu, ali se pravo na mirovinu štiti posredno. Naprimjer ‘Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojeg vlasništva’. U sudskoj praksi ESLJP-a, mirovina se smatra ‘imovinom’ ako je pravo na nju priznato domaćim zakonodavstvom. Sud se bavi slučajevima kada je mirovina nepravedno uskraćena, oduzeta ili bitno smanjena bez valjanog razloga. Predočeni su i neki presedani ESLJP.
Pojasnila je i da se u konkretnom slučaju radi i o diskriminaciji, kao i da treba razjasniti je li zakonodavac uopće donio Uredbu u provedbi procjene učinka propisa donošenjem članka 10. ZMO. procjene učinaka propisa donošenjem članka 10 ZMO. Prema najboljoj praksi u članicama EU te iskustvo rada organizacijskih jedinica Europske komisije ukazuju na to da je najprikladniji proces rada za planirani propis ‘korak po korak’, a u kojem je analiza učinka jedna od važnih stavaka.
Čak 53.000 umirovljenika radit će puno radno vrijeme
U Hrvatskoj je od ukupno 1.2 milijuna umirovljenika njih 36.106 do kraja svibnja koristilo mogućnost rada na pola radnog vremena. Lani je u istom vremenskom periodu radilo 31.028 umirovljenika, znači 5.000 manje, što pokazuje da interes za rad u mirovini raste. Što umirovljenici misle o mogućnosti rada na puno radno vrijeme, čitajte ovdje.
– Prema projekcijama HZMO-a iduće godine će pravo umirovljenika na rad u punom radnom vremenu uz pola mirovine, koristiti oko 8.800 umirovljenika, a do kraja 2028. godine 53.000 umirovljenika, plus oko 6.000 obrtnika koji nastavljaju rad na tržištu, bilo u svom obrtu ili na drugim mjestima, poručila je Horvat.
Tajnik SU-a Mladen Novosel je rekao da neki umirovljenici koji rade na četiri sata već sada, u nekim zanimanjima rade po osam sati.
– Tu treba postaviti pitanje: Kako se to plaća? Plaća se u gotovini ispod stola. Odakle dolazi taj novac? To je uglavnom zaštitarstvo, ugostiteljstvo i još neka obrtnička zanimanja, poručio je Novosel.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
