Špika oštro o godišnjem dodatku: 'Vlada je to iskoristila za igru tri u jedan'

Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika oštro kritizira godišnji dodatak na mirovine i smatra da je Vlada tim potezom skrenula pozornost s ideje 13. mirovine te da se istodobno odustalo od božićnica i paketa pomoći. Upozorava i na rast cijena, pad kupovne moći te izostanak ozbiljnih mjera protiv inflacije, za što najveći teret, tvrdi, snose upravo umirovljenici.

Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika rekao je da će mnogi za godišnji dodatak reći da je bolje išta nego ništa, ali on tvrdi da je iznos od šest eura po godini staža jedva nešto više nego ništa. Također tvrdi da je Vlada time napravila dobru distrakciju jer je odvratila pažnju od priče o 13. mirovini. Sindikat umirovljenika zajedno komentirao je da su umirovljenici koji imaju najmanje trebali dobiti veći godišnji dodatak, više o tome ovdje.

Godišnji dodatak kao igra ‘tri u jedan’

Ove godine nema božićnice od Vlade, kao ni paketa pomoći za najpotrebitije, nego su iskoristili godišnji dodatak za igru tri u jedan, smatra Špika. Kad se uzmu u obzir ostali troškovi, malo koji umirovljenik će osjetiti godišnji dodatak. Prosječni godišnji dodatak iznosi 180 eura, što je ujedno i novi godišnji iznos police dopunskog zdravstvenog osiguranja, koja bi trebala poskupjeti iduće godine.

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da su plaće i visoka potrošnja razlog inflacije, a Špika tvrdi da je problem u nedostatku proizvodnje domaćih roba i usluga.

– Nama cijene, ponudu i potražnju diktiraju strani lobiji i trgovački lanci. Kad se umjetno stvori nedostatak nekih roba, cijene rastu. Umjesto da Hrvatska oporezuje ekstra dobit, oni se svi prave grbavi i nitko ništa ne poduzima, a umirovljenici plaćaju najveću cijenu svega toga, rekao je Špika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

‘Vladi nije u interesu da se pokrene vlastit proizvodnja’

Blagdanska košarica je poskupjela 80 posto u tri godine, što je ekvivalent nominalnog rasta mirovina zadnjih 10 godina, ističe Špika i dodaje da je kupovna moć umirovljenika sva godine sve manja. Iako se milijarde ulažu u poljoprivredu, Špika sarkastično komentira da od toga najviše profitiraju saloni za prodaju novih automobila jer tamo završe takvi poticaji. Navodi primjer Slovenije koja je manja, a ima tri puta jaču poljoprivredu, dok Hrvatska uvozi više od 60 posto

– Hrvatska proizvode dvostruko više pšenice nego što joj treba, ali gotovo sve se izvozi, a pogotovo najkvalitetnija.  Onda nam se vraćaju poluproizvodi. Pa čak i u pekarama, više ne možete naći domaći kruh. Vladi nije u interesu da se pokrene vlastita proizvodnja jer bi onda padale cijene i imali bi manje prihode od PDV-a i lošije bi se punio proračun i ne bi se imali čime hvaliti, tvrdi Špika.

Proizvodi s ograničenim cijenama i porez na ekstra dobit

Komentirao je i 100 proizvoda kojiam je Vlada ograničila cijene i rekao da to gotovo ništa ne znači jer je istih proizvoda bilo i ranije po nižim cijenama. Špika je uvjeren da bi porez na ekstra profit smanjio inflaciju i tvrdi da veliki strani trgovački lanci kroz sestrinske tvrtke skrivaju 90 posto svoje dobiti. Ponovno je uzeo Sloveniju za primjer koja je našla rješenje za taj problem.

– Slovenci su doskočili i napravili zakonksu regulativu prema kojoj imaju pravo vidjeti točnu kalkulaciju cijene od proizvođača do polica i oderu ih s porezom na ekstra profit, koji mora biti toliki da ih demotivira da idu s dizanjem cijena. Treba vidjeti koliko kod nas profitiraju i oderati ih za porez, poručio je Špika.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.