Rastu prihodi od doprinosa, ali sustav i dalje treba milijarde iz proračuna

Mirovinski sustav pokazuje blage pomake prema većoj financijskoj samostalnosti, no i dalje je daleko od održivosti. Gotovo 40 posto sredstava dolazi iz državnog proračuna, bez kojeg bi prosječne mirovine bile znatno niže.

Udio državnog proračuna u financiranju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) postupno se smanjuje, dok istodobno rastu prihodi od doprinosa zahvaljujući većem broju zaposlenih i rastu plaća. Iako to ne znači da je mirovinski sustav blizu samoodrživosti, podaci pokazuju blago poboljšanje njegove prihodne strane.

Prihodi rastu, ali ovisnost o državi ostaje

Prema službenim financijskim izvješćima i planovima, u 2021. godini iz doprinosa je u mirovinski sustav uplaćeno oko 3,3 milijarde eura, dok je iz državnog proračuna osigurano 2,7 milijardi eura. Proračunski udio tada je iznosio 45 posto. U 2022. godini doprinosi su porasli na 3,6 milijardi eura, dok je proračunski iznos ostao nepromijenjen, pa je udio proračuna pao na 42,9 posto.

U 2023. godini nastavljen je isti trend: iz doprinosa je uplaćeno 4,4 milijarde eura, a iz proračuna 3,1 milijarda eura, što čini 41,3 posto ukupnih prihoda HZMO-a. Za 2024. godinu planira se dodatni rast doprinosa na 5 milijardi eura, dok bi proračunska sredstva iznosila 3,6 milijardi, uz udio od 41,7 posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Za 2025. godinu predviđa se da će doprinosi dosegnuti 5,6 milijardi eura, a proračunski udio se dodatno smanjiti na 3,5 milijardi eura, odnosno 38,3 posto. Projekcije za 2026. i 2027. godinu pokazuju nastavak tog trenda – doprinosi bi trebali narasti na 5,9 i 6,2 milijarde eura, dok bi proračun sudjelovao s 3,7 i 3,8 milijardi, odnosno s manje od 38 posto ukupnih prihoda.

Strukturni manjak i dalje prisutan

Iako ovi podaci upućuju na pozitivan pomak, sustav i dalje ima značajan strukturni manjak. Bez uplate iz državnog proračuna, prosječne mirovine u Hrvatskoj bile bi i do 40 posto niže, upozoravaju iz HZMO-a. Drugim riječima, prosječna mirovina od 554 eura pala bi na oko 332 eura, o čemu smo već pisali ovdje.

Dodatni izazov predstavlja i nepovoljan omjer radnika i umirovljenika. Iako se u posljednjih deset godina broj radnika povećao, a omjer popravio – s 1,14 u 2014. na 1,39 u prosincu 2024. – to i dalje nije dovoljno za samostalno financiranje sustava bez proračunskih intervencija.

Rast broja zaposlenih i njihovih plaća povećava prihode od doprinosa, ali ne može riješiti temeljne probleme sustava, poput starenja populacije i sve većeg broja korisnika.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.