Prvi stup i dalje isplativiji: Evo koliko umirovljenika bira kapitaliziranu štednju
Većina budućih umirovljenika i dalje se odlučuje za mirovinu isključivo iz prvog stupa. U prvom tromjesečju ove godine takav je izbor napravilo 69 posto novih umirovljenika. Više je razloga za takav odabir – od niskog akumuliranog iznosa na individualnom računu u drugom stupu, što rezultira manjom mirovinom, do toga da mnogi primaju najnižu mirovinu, zbog čega ne mogu jednokratno podići 20 posto iznosa iz drugog stupa.
Umirovljenik | Foto: Pexels
Prema podacima REGOS-a, od 1.695 zaprimljenih izjava o izboru mirovine u prva tri mjeseca 2025. godine, njih 1.175 (69 posto) odnosilo se na izbor mirovine iz prvog stupa. Samo 520 osiguranika (31 posto) odlučilo se za kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa.
Usporedbe radi, u istom razdoblju prošle godine 72 posto osiguranika odabralo je mirovinu samo iz prvog stupa, a 28 posto ih je biralo kombinaciju. Iako je udio kombiniranih mirovina porastao za tri postotna boda, većina i dalje mirovinu iz prvog stupa vidi kao isplativiju opciju.
Većini prvi stup isplativiji u odnosu na drugi stup
Postoji više razloga zbog kojih je mirovina iz prvog stupa za većinu umirovljenika dugo vremena bila – ili još uvijek jest – atraktivnija opcija. Tek s posljednjim zakonskim izmjenama koje su stupile na snagu početkom prošle godine dodatak na mirovinu za godine staža nakon 2001. godine povećan je s s 20,24 na 27 posto, te tako izjednačen s onima iz prvog stupa. Vlada je tim zakonskim izmjenama htjela povećati atraktivnost mirovina iz drugog stupa, o čemu više možete pročitati ovdje.
Također, mirovinska reforma kojom je uveden drugi stup provedena je 2002. godine, te oni koji odlaze u mirovinu dobar dio staža nisu izdvajali za drugi stup, što znači manja akumulirana sredstva na individualnom računu, a zbog niskih plaća i relativno male uplate, što rezultira malim akumuliranim iznosom, a onda i niskom mirovinom, o čemu više možete pročitati ovdje.
Osim toga, dodatni mogući razlog zbog kojeg dio umirovljenika odabire isključivo prvi stup jesu najniže mirovine. Najniža mirovina računa se kao umnožak ukupnog mirovinskog staža i 103 posto aktualne vrijednosti mirovine. Trenutačno više od 300.000 umirovljenika prima najnižu mirovinu, što čini približno četvrtinu svih umirovljenika, a prosječan iznos te mirovine iznosi svega 358 eura.
U slučaju kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa, najniža mirovina uglavnom nije isplativa opcija pogotovo jer, građani koji ostvaruju pravo na najnižu mirovinu gube mogućnost jednokratne isplate 20 posto ušteđenog iznosa iz drugog stupa, što smanjuje privlačnost kombinirane mirovine, o čemu više možete pročitati ovdje.
Drugi stup ima i lošije usklađivanje mirovine
Uz pitanje najniže mirovine, na odluku građana utječe i način usklađivanja mirovina. Mirovine iz prvog stupa usklađuju se dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja, prema formuli koja kombinira rast plaća i inflaciju, uvijek u korist umirovljenika. Primjerice, u siječnju 2025. godine mirovine iz prvog stupa povećane su za 3,03 posto.
Za razliku od toga, mirovine iz drugog stupa usklađuju se isključivo prema inflaciji. U istom razdoblju stopa inflacije iznosila je 1,7 posto, što znači da su se mirovine iz drugog stupa povećale za gotovo dvostruko manji postotak. U praksi, to dugoročno stvara značajnu razliku između iznosa mirovina isplaćenih iz prvog i drugog stupa, o čemu smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
