Primjeri na tri umirovljenika: Kako zaraditi veću mirovinu s novom bonifikacijom
Mirovinska reforma koja je stupila na snagu 1. srpnja donosi značajne promjene u sustavu nagrađivanja za odgodu mirovine, odnosno bonifikacije. Sada nema gornje granice koliko dugo se može odgoditi odlazak u starosnu mirovinu. Ukinut je i uvjet za dobivanje bonifikacije, koji je do sada bio minimalno 35 godina staža. Kao i do sada, za svaki mjesec duljeg ostanka u radu, mirovina raste za 0,45 posto.
Umirovljenik na poslu | Foto: Pexels
Sustav nagrađivanja odgode mirovine kolokvijalno se naziva bonifikacija. Ako radnik ode u starosnu mirovinu nakon što je stekao uvjete za nju, nagrada mu je veća mirovina. Za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu bonifikacija donosi 0,45 posto veću mirovinu. Mirovinska reforma koja je stupila na snagu 1. srpnja mijenja uvjete bonifikacije i time omogućava veće mirovine. Prije je odgoda mirovine mogla biti najviše pet godina nakon stečenih uvjeta za starosnu i to je moglo povećati mirovinu do 27 posto. S obzirom na to da više nema ovog ograničenja, povećanje mirovine sada može biti i veće. Što sve donosi mirovinska reforma pisali smo ovdje.
Nema više ograničenja za povećanje mirovine
Još jedna promjena koju donosi mirovinska reforma kod sustava bonifikacije je što je ukinut uvjet da osoba mora imati najmanje 35 godina staža. Naravno, uvjet je minimalno 15 godina mirovinskog staža, što je i općenito uvjet za dobivanje mirovine u Hrvatskoj. Vlada procjenjuje da će ove promjene povećati mirovine za oko 40 eura.
Prema tome, ako je, primjerice muškarac do 65. godine stekao 30 godina staža i nakon toga radi još tri godine, mirovina će mu biti veća za 16,2 posto. Kako je sada ukinuto ograničenje od najviše pet godina rada nakon uvjeta za starosnu mirovinu, netko tko je odlučio raditi do, primjerice, 72. godine, imat će povećanje mirovine za 37,8 posto. Dok je prije reforme maksimalno povećanje iznosilo 27 posto.
Bonifikacija za žene
Isto pravilo vrijedi i za žene, koje ove godine mogu u starosnu mirovinu sa 63 godine i devet mjeseci, a od iduće sa 64 godine. Ako nastave raditi do 65. godine, bit će nagrađene za dodatne mjesece rada. Pa tako ako žena koja je ove godine stekla uvjete za starosnu mirovinu i odluči raditi do 65. godine, mirovina će joj biti veća za 6,75 posto. To je zato što ostaje raditi 15 mjeseci dulje, nakon što je stekla pravo na starosnu mirovinu, a to se množi s 0,45.
Ili ako žena, koje će iduće godine imati 64 godine i ispuniti uvjete za starosnu mirovinu, odluči raditi do 67. godine, mirovina će joj biti veća za 16,2 posto. Dobna granica za umirovljenje žena pomicat će se do 2030. dok se ne izjednači s muškarcima, više o tome čitajte ovdje.
Država potiče dulji ostanak u svijetu rada
Ovo je jedan od načina na koji država potiče što dulji ostanak u svijetu rada. Ta mjera na neki način mijenja kasniji odlazak u mirovinu, a sve kako bi se osigurala potrebna radna snaga. Ova mirovinska reforma na još jedan način potiče dulji rad. Do sada su umirovljenici mogli raditi na pola radnog vremena, a sada će moći raditi puno radno vrijeme. Međutim, u tom slučaju će primati pola mirovine. Svjetska banka Hrvatskoj predlaže povećanje dobne granice na 72 godine postepeno do 2065. godine, o čemu smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
