Osobe u izvanbračnoj zajednici i obiteljska mirovina: ‘Mogu je ostvariti, ali postoje određene komplikacije’
Osobe koje su u izvanbračnoj zajednici su one koje nisu stupile u brak sa svojim partnerom, ali njihovo partnerstvo traje najmanje tri godine ili manje, ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Ove osobe imaju pravo na obiteljsku mirovinu, baš kao i one u braku. Ipak, ovu je zajednicu nekada teško dokazati, a još teže može biti dobiti obiteljsku mirovinu. Na svu sreću, na primjerima iz prakse se vidi da postoji nekoliko rješenja koja predstavili iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Zaljubljeni par | Foto: Unsplash, ilustracija
Parovi u izvanbračnoj zajednici imaju ista prava kao i osobe u braku, ali im je nekada teško dokazati da su zajedno. Jedan od problema dokazivanja zajedništva je i kod ostvarivanja obiteljske mirovine, ali postoji nekoliko rješenja koja su u Glasu umirovljenika predstavili iz Sindikata umirovljenika hrvatske.
Često je teško dokazati izvanbračnu zajednicu
U travnju je obiteljsku mirovinu primilo 193.459 osoba, a najviše je primaju udovice. Treba znati i kako obiteljsku mirovinu mogu dobiti i udovci koji ponovno sklope brak pod uvjetom da su stariji od 50 godina. Ako su izgubili obiteljsku mirovinu, mogu je ponovno steći uz uvjet da imaju dijete iz prvog braka koje je koristilo obiteljsku mirovinu i o kojem brinu, o čemu smo pisali i ovdje.
S druge strane, pravo na obiteljsku mirovinu ili na dio obiteljske mirovine imaju i osobe koje su u izvanbračnoj zajednici, odnosno one koje su zajedno najmanje tri godine ili čak manje, ako imaju dijete. Nekada je teško dokazati izvanbračnu zajednicu, a najugroženije su ženske osobe koje dulje žive i imaju manju mirovinu. Kako bi riješile ovaj problem često se obraćaju Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske i Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koji je situaciju proglasio diskriminatornom. Iako su po zakonu bračna i izvanbračna zajednica izjednačene, praksa je potpuno drugačija. To pokazuju i nekoliko primjera koje su naveli iz SUH-a na svojim stranicama.
Rješenja je nekoliko, a treba se snaći
Problem se javlja i zbog različitih vrsta izvanbračne zajednice. Neki su tako bili u ovoj zajednici, ali nikada nisu živjeli zajedno pa se postavlja pitanje tko će dokazati njihovu zajednicu, ako ne postoje nasljednici koji će je potvrditi. Dobra je vijest da postoje različita rješenja, samo se treba snaći.
– Možda su partneri nekoć bili sudužnici ili jamci u traženju kredita. Iako, se tada obično radi o javnobilježničkoj izjavi u određenu svrhu, u nedostatku boljeg dokaza i taj može pomoći. Imali smo slučaj kada je umrli partner posljednje mjesece života proveo u Domu umirovljenika i zaposlenici su mogli posvjedočiti da ga je njegova izvanbračna družica svakodnevno obilazila i bila zavedena kao kontakt za hitne i sve druge situacije. Naišli smo i na situaciju kada su se bračni partneri razveli, pa obnovili vezu, ali ne i bračne zavjete. Nakon smrti partnera, bračno-izvanbračna supruga je tražila obiteljski dodatak, a kao dokaz o izvanbračnoj zajednici nakon braka, poslužili su računi sa zajedničkih putovanja i odmora, rekla je voditeljica pravnog savjetovališta SUH-a, Štefica Salaj.
Dodala je i kako je diskriminatorno da su partneri u izvanbračnim zajednicama izloženi takvim komplikacijama, ali praksa je srećom pokazala da ih je većinu moguće riješiti. Jednako tako, ovo se odnosi samo na slučajeve nakon veljače 2008. godine, kada je zakon izjednačio bračnu i izvanbračnu zajednicu. Kako ne biste i vi naišli na slične probleme, iz SUH-a predlažu da, ako se odlučite na izvanbračnu zajednicu, potpišete zajedničku izjavu kojom navodite od kada ste u ovoj zajednici.
