Nova čelnica SUH-a Stanišić o mirovinskoj reformi: ‘To je kozmetika, možda jedan kruh i mlijeko’
Nova predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić izrazila je zabrinutost zbog pravca u kojem ide hrvatska mirovinska politika. Njome se potiče sve dulji rad, što će samo pojačati nejednakosti među starijim građanima. Čelnica SUH-a smatra da su neke promjene kozmetičke, poput rasta najnižih mirovina za tri posto. To je iznos, ističe, za jedan kruh i mlijeko.
Predsjednica SUH-a Višnja Stanišić | Snimak zaslona/U mreži Prvog HRT-a
Mirovinska reforma naći će se uskoro u drugom čitanju pred saborskim zastupnicima. Što se sve mijenja, detaljno smo pisali ovdje. Nova predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić izrazila je zabrinutost zbog generalnog smjera mirovinske politike. Osvrnula se na Vladino poticanje sve duljeg rada. Sve više umirovljenika koristi mogućnost rada u mirovini, a brojka je u samo mjesec dana skočila za 1.500. Gdje je najveći rast zaposlenih umirovljenika, istražili smo ovdje.
‘Ovo nije dobar put da bi se pomoglo umirovljenicima’
– Ljudi koji su odradili 40 godina, primjerice u trgovini, teško mogu raditi i četiri sata nakon 65. godine. Bolesti su već tu, tijelo je umorno. Ovo nije dobar put da bi se pomoglo umirovljenicima. Povećanje od 3% za najniže mirovine, to je kozmetika. To je možda jedan kruh i mlijeko. Ljudi moraju imati dostojanstvenu starost, rekla je Stanišić u HRT-ovoj emisiji ‘U mreži Prvog’. Stanišić smatra da se ide pogrešnim putem ako se rješenja svode na mogućnost dodatnog rada.
Ekonomistica i sveučilišna profesorica Vedrana Pribičević upozorila je da mirovine rastu sporije od plaća pa se udio prosječne mirovine u plaći smanjuje. To znači da umirovljenici imaju visoki rizik od siromaštva. To je srž problema, naglasila je. Srećko Vuković iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje je rekao kako u ovom trenutku nema podizanja dobne granice. Ostanak u svijetu rada je motivacija da ostanu u svijetu rada dobrovoljno, umjesto podizanja dobre granice koje nam sugeriraju vanjski faktori, naglasio je Vuković.
Svjetska banka želi postepeno podizanje dobne granice za mirovinu u Hrvatskoj na 72. godine, a njihove smo preporuke analizirali ovdje. Stanišić se nije složila s tezom “dobrovoljni ostanak”.
‘Kakav dobrovoljni ostanak, nije to dobrovoljno’
– Kakav dobrovoljni ostanak? Većina ljudi ostaje i nastavlja raditi zato što ne može financijski preživjeti kad ode u mirovinu. Druga stvar su oni ljudi koji osjećaju da to mogu raditi intelektualno. Mislim da će to biti veliki problem u budućnosti, da će se to pokazati kao veliki problem, jer će takvi ljudi ostajati raditi puno radno vrijeme, dok ovi kojima je stvarno mala mirovina, neće to moći izdržati, tako da dobrovoljno bih stavila pod navodne znakove, nije to dobrovoljno, naglasila je.
Pribičević je rekla kako postoji velika razlika u tome što možete raditi nakon 65. godine, ovisi o tome jeste li obavljali manualni ili intelektualni posao. Dodala je kako neki umirovljenici ne mogu raditi jer su radili manualne poslove i za njihovim radom ne postoji potražnja, a ne mogu ni oni ponuditi svoj rad, pa se za takve ljude treba pobrinuti država, naglasila je i dodala kako im se minimalna mirovina mora povećati.
– Ako riješite preventivom neke stvari i ljudima osigurate da duže vremena u starosti budu zdraviji, onda će njima biti lakše uključiti se u tržište rada, ako to žele. To treba biti na dobrovoljnoj razini i treba biti maksimalno porezno stimulirano. Naravno, to ima i neke psihološke efekte na ljude. Znamo da ljudi u starijoj životnoj dobi često su sami, izolirani, nemaju socijalne kontakte. To može biti dobar način da ih vratite u socijalni život. Naravno, zbog negativnih demografskih trendova i uvoza radne snage, vjerujem da mnogi poslodavci će za neke poslove koje umirovljenici mogu raditi zato što govore hrvatski, imaju već radno iskustvo, a i upoznati su s pravima i obvezama, rekla je Pribičević.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
