Hrvatska ima 43.000 novih umirovljenika: Pogledajte kolike su im mirovine za dulji rad

Jasmina Grgurić Zanze
1. veljače 2024.
Mirovine
A- A+

Lani je u mirovinu otišlo 43.000 građana, nikad manje u posljednjem desetljeću. Novi umirovljenici radili su dvije godine dulje, ali to im se nije posebno odrazilo na primanjima u starosti. Mirovine su im u prosjeku dva eura veće nego svim umirovljenima. Razlog treba tražiti u malim plaćama koje sve više zaostaju za prosjekom, zbog čega je i sve više najnižih mirovina.

Ilustracija: Rawpixel

Hrvatska je dobila 43.073 novih umirovljenika u 2023. godini. Riječ o umirovljenima prema općim propisima, a premda su u prosjeku radili gotovo dvije godine dulje od prosječnog hrvatskog umirovljenika, nemaju značajno veće mirovine. Naime, njihova prosječna mirovina iznosi 455 eura, dok mirovina svih 1,13 milijuna korisnika prema općim propisima iznosi tek oko dva eura manje.

Mirovinska reforma nije donijela veće mirovine

Novčanice eura u raznim apoenima
Zanimljiva matematika: Moguće je povećati najniže mirovine za više nego dvostruko, evo na koji način

Velikom broju novih umirovljenika mirovina se isplaćuje prema međunarodnim propisima, točnije za njih 8.342. Riječ je o malenim mirovinama ostvarenima za tek dio radnog staža u Hrvatskoj. Bez njih, novi hrvatski umirovljenici imaju 528 eura mirovine, dok je mirovina svih umirovljenih bez međunarodnih ugovora 511,31 eura za skoro dvije i pol godine radnog staža manje.

Da radimo sve dulje, rezultat je mirovinskih propisa prema kojima žene sve kasnije idu i u prijevremenu i u starosnu mirovinu. Smanjena penalizacija prijevremenog umirovljenja, dodatni staž po djetetu, uvećana bonifikacija i ostale pozitivne zakonske izmjene uvedene od 2019. godine nadalje, nisu se pozitivno odrazile i na veće mirovine. Razlog prije svega treba tražiti u malim plaćama koje zaostaju za prosjekom te posljedično tomu sve većem broju najnižih mirovina.

U starosnu mirovinu i dalje idemo prije 65. godine

Pozitivno je da većina građana radi sve do starosne mirovine, a takvih je lani bilo 28.077, od čega je njih 5.375 otišlo u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika s više od 42 godine staža i 61 godinom prosječne starosti. Prosječna dob odlaska u starosnu mirovinu i dalje je nešto ispod 65 godina, ponajprije zbog žena koje su iskoristile mogućnost ranijeg umirovljenja.

U prijevremenu mirovinu u 2023. otišlo je 5.870 građana te još 11 njih zbog stečaja poslodavca, pri čemu se takva mirovina ne umanjuje. Prijevremeni umirovljenici imaju više od 37 godina staža i prosječnih 60 godina života. Dobili smo lani i 2.090 invalidskih mirovina te 7.025 obiteljskih mirovina. Prosječni iznosi mirovina po kategorijama kreću se od oko 370 eura za invalidske do oko 600 eura za dugogodišnje starosne mirovine.

Znakovito je da je novih umirovljenika lani bilo čak 7.531 manje nego 2022. godine. Lanjska brojka najmanja je u posljednjem desetljeću, a razlog treba tražiti u novom modelu isplate dijela obiteljske mirovine. Naime, dio građana koji bi otišao u obiteljsku mirovinu, izabrao je mogućnost isplate dijela mirovine uz onu vlastitu, o čemu smo pisali ovdje.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap