Burno o mirovinskoj reformi: ‘Štedi se na umirovljenicima, dajte im 1.000 eura’

Jasmina Grgurić Zanze
18. lipnja 2025.
Mirovine
A- A+

Nema sloge između oporbe i vlasti oko učinaka nadolazeće mirovinske reforme. Vidjelo se to jučer u Saboru, a kasnije i u Otvorenom. Dok HDZ i HSU novi Zakon o mirovinskom osiguranju predstavljaju kao pomak nabolje, SDP poručuje da država štedi na umirovljenicima. S treće strane je i BUZ koji proziva HSU da su im bitne samo ‘trgovine i pozicije’.

Špika (BUZ) i Trgovčević (HSU) | Snimak zaslona HRT

Špika (BUZ) i Trgovčević (HSU) | Snimak zaslona HRT

Nakon saborske rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju, mirovinska reforma bila je i tema sinoć u HRT-ovom Otvorenom. Izmjene koje bi trebale zaživjeti od 1. srpnja donose niz novosti; novu formulu usklađivanja mirovina, trajni dodatak na mirovine, 12 mjeseci dodanog staža za svako dijete, veća prava rada uz mirovinu i bonifikacije za kasnije umirovljenje, ukidanje penalizacije sa 70 godina te rast invalidskih mirovina za deset, a najnižih za tri posto.

‘Štedi se na umirovljenicima, hajmo vidjeti menadžere’

– Ovo je kontinuirani napor da dosegnemo ono što je cilj, a to je nastavak rasta mirovina koja bi do kraja mandata trebala biti minimalno 800 eura u prosjeku, rekao je državni tajnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ivan Vidiš.

Saborski zastupnik Mišo Krstičević (SDP) iznio je stav da se na umirovljenicima štedi. Sav teret demografskih promjena, sav teret inflacije, kaže, i dalje se ostavlja na leđima umirovljenika i na leđima radnika.

Ministar Piletić odgovarao je na brojne replike o mirovinskoj reformi | Mirovina.hr
Oporba o mirovinskoj reformi: 'Sve je ovo premalo i stiže prekasno'

– Ono što treba poručiti nakon ovakvog zakona i ovakvih izmjena je da stvarno nije potrebno raditi dulje. I da stvarno nije potrebno imati mirovinu od koje se ne može živjeti. A najmanje je potrebno imati jedno i drugo u isto vrijeme. I umjesto da se stalno reže ili stalno štedi na jednoj strani, bolje reći dolje, možemo pogledati na drugu stranu ili gore. I vidjeti kako žive menadžeri, kako se isplaćuju bonusi, kako se daju otpremnine, kako se novac transferira u porezne oaze, kako imamo privatne mirovinske fondove koji izvlače sav novac iz naših džepova. I onda kad to pogledamo s jedne strane i druge strane ili, bolje rečeno, gore i dolje, nama je jasno tko štedi i na kome štedi. Ali isto tako nam je jasno što kao društvo trebamo i možemo napraviti, rekao je Krstičević.

‘Treba provesti još neke stvari, ali kreće se nabolje’

Hrvatska stranka umirovljenika je aktivno sudjelovala u pripremama izmjena ovoga Zakona. One se poklapaju s programom HSU-a, rekao je Pejo Trgovčević,  a za boljitak i poboljšanje standarda umirovljenika.

– Mislim da još neke stvari do kraja mandata treba provesti, što mi imamo u svom planu i programu i ja se nadam uz razumijevanje i Vlade i predsjednika Vlade, da ćemo mi kompletan naš program kojeg smo planirali u ovom mandatu apsolutno provesti… Osamsto eura je matematički relativan pojam. Ja neću diskutirati je li to dovoljno, nije dovoljno, naravno da je malo, ali kreće se na bolje, rekao je Trgovčević ispred HSU-a. Smatra da su izmjene Zakona veliki iskorak i da bi trebale potaknuti i poboljšati demografsku sliku Hrvatske.

Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika optužio je HSU da im je jedini izborni program bio ‘trgovački plan kako se kome utrpati za poziciju’.

‘Prosječna mirovina trebala bi rasti na iznad 1.000 eura’

Višnja Stanišić
Nova čelnica SUH-a Stanišić o mirovinskoj reformi: 'To je kozmetika, možda jedan kruh i mlijeko'

– Jedini koji je izašao s programom kako umirovljenike izvući iz siromaštva bio je Blok umirovljenici zajedno. Jedina posljedica rada HSU-a je nikada veći broj umirovljenika koji su pali ispod linije siromaštva… Najgore je to što se kaže da će do kraja 2028., do kraja mandata, prosječna mirovina narasti na 800 eura. Ta mirovina od 800 eura sa sadašnjih 650 eura je trebala biti već jučer. A do kraja mandata prosječna mirovina bi trebala biti iznad 1.000 eura, sukladno obećanjima HDZ-a i Plenkovića još iz 2016. godine, rekao je Špika.

Špika kaže da imamo sve više umirovljenika koji ne mogu preživjeti te da se izlazi s “nekakvim statističkim brojkama s kojima se manipulira”. Smatra da je najveći problem u Hrvatskoj oko 840.000 radničkih mirovina. Radnici su, kaže, na mjesečnoj razini oštećeni za oko 150 eura mirovine, na godišnjoj razini u prosjeku za oko 1.800 eura.


Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap