Austrija ima veće mirovine od Njemačke; evo kako to izgleda u usporedbi s nama
Premda su ove dvije zemlje naizgled slične, njihovi se mirovinski sustavi prilično razlikuju. Brojni Hrvati biraju upravo Austriju i Njemačku za rad, pri čemu čak 400 eura veće mirovine u prosjeku mogu očekivati austrijski umirovljenici. Nekoliko je razloga za to, a vidimo i kako u svemu tomu kotira Hrvatska.
Pexels
O strukturi mirovinskog sustava svake zemlje ovisi kolike će mirovine dobivati njihovi umirovljenici. Najbolje se to vidi na primjerima Austrije i Njemačke, dvije naizgled srodne zemlje, barem kada je o odlasku na rad naših građana riječ. Obje ove zemlje nalaze se u pet onih iz kojih u Hrvatsku stiže najviše inozemnih mirovina, o čemu smo pisali ovdje. Ipak, Austrija ima značajnije veću prosječnu mirovinu od Njemačke.
Veći doprinosi donose i veće mirovine
Najviše mirovina u Hrvatsku stiže iz Njemačke. Tako je 2023. godine, što su ujedno i posljednji poznati podaci, stizalo 84.393 mirovina našim građanima. Ukupan iznos je vrtoglav te prelazi 443 milijuna eura. Slijede Bosna i Hercegovina i Slovenija po broju mirovina koje putuju u našu zemlju, dok je Austrija na četvrtom mjestu. Iz te nam zemlje dolazi 15.316 mirovina svakog mjeseca, ukupne vrijednosti 74 milijuna eura.
Među zemljama u hrvatskom okruženju, nedvojbeno prednjači upravo Austrija s prosječnom mirovinom od oko 1.700 eura. U Njemačkoj, prosječna neto starosna mirovina iznosi 400 eura manje, odnosno oko 1.300 eura. Sveukupna prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 644 eura. Profesor ekonomije Holger Bonin, voditelj Instituta za napredne studije u Beču, pripisuje nekoliko čimbenika višim mirovinama u Austriji u odnosu na Njemačku.
Otprilike polovica razlike posljedica je činjenice da je austrijski sustav jednostavno skuplji, pišu njemački mediji. Stopa doprinosa za zakonske mirovine ostala je stabilna na preko 22 posto već dugi niz godina. U Njemačkoj je, prema profesorovim riječima, trenutačno ispod 19 posto.
Austrijski mirovinski sustav pred novim izazovima
Drugi faktor su državne subvencije koje su u Austriji puno veće. Ipak, austrijski mirovinski sustav trenutačno doseže svoje granice zbog inflacije. Zato u Austriji sada počinje rasprava o tome kako stabilizirati mirovinski sustav. Na to ne utječu samo financije, nego i starenje stanovništva, zbog čega sve zemlje naprosto moraju prilagođavati mirovinske sustave.
Jednako tako, važna razlika je uključivanje samozaposlenih i državnih službenika u austrijski mirovinski sustav. To pak nije slučaj u Njemačkoj, o čemu smo pisali ovdje. Naime, oni nisu obveznici plaćanja doprinosa, već mirovinu dobivaju direktno od države kada im istekne radni vijek. Međutim, više osoba u sustavu jamči i njegovu veću stabilnost, prvenstveno kroz uplate doprinosa.
Zanimljivo je da se austrijski mirovinski sustav ne razlikuje previše od hrvatskog, ali uz više nego trostruko manje mirovine u našoj zemlji. U starosnu mirovinu i Austrijanci idu sa 65 godina, uz mogućnost prijevremene mirovine nešto kasnije nego kod nas, sa 62 godine i čak 40 godina staža. Nadolazećom reformom tu će granicu podići na 63 godine i 42 godine staža. Kod nas je starosna mirovina moguća sa 60 godina života i 35 godina staža, a granica je još niža za žene u prijelaznom periodu, o čemu smo pisali ovdje. Austrijanci, dakle, rade nešto dulje, a plaćaju i dva posto doprinosa više. Uz značajno veće plaće, rezultat su veće mirovine, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Njemačkoj.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
