[KOMENTAR] Zašto umirovljenicima toliko smeta mogućnost rada u mirovini?

Jasmina Grgurić
10. lipnja 2020.
Kolumne
A- A+

Kada je riječ o mogućnosti rada u mirovini, većina umirovljenika već na sam spomen prosipa žuč onako kako to čini većina učenika prema nekolicini vršnjaka koji idu na dopunsku nastavu, nazivajući ih dosadnim štreberima iako im zapravo zavide. Čemu toliki gnjev za nešto što je samo – opcija, ali baš svaka od njih izvuče jal među našim čitateljima. Ako ja ne mogu ili ne želim raditi u zasluženoj mirovini, zašto bi mi smetalo što to čini netko drugi?

Ilustracija: Rawpixsel

Država sve do 2019. godine nije davala umirovljenicima u prijevremenoj mirovini da rade do polovine radnog vremena uz zadržavanje isplate cijele mirovine. Na tu nepravdu upozoravale su na tisuće građana, no otkako je i ta mogućnost uvedena, interes za nju je naglo pao. Hrvatska ima tek jedan posto umirovljenika koji rade po ovom principu, no tu su još i kućne radinosti i samostalne djelatnosti kroz koje naši stari i dalje stvaraju te uz isplatu cijele mirovine imaju dodatan izvor prihoda. Svi ostali ili nemaju potrebu, mogućnosti, snage, zdravlja ili jednostavno ne žele.

Neki znaju unovčiti svaku svoju vještinu i iskustvo

Međutim, mnogi od njih, ako je suditi i po komentarima na našem portalu, imaju potrebu kritizirati već i samu mogućnost rada pod stare dane. Gorljivo napadaju ideje za rad u mirovini kao da ih netko na njih sili, ne uzimajući u obzir da su pojedinim umirovljenicima takvi savjeti korisni kako bi si ispunili vrijeme, osjećali korisno i, da se ne lažemo, dodatno zaradili.

Doznajemo koliko Hrvata ni nakon 65. nije otišlo u mirovinu, nego i dalje rade

Od 12.000 umirovljenika u radnom odnosu do polovine radnog vremena, većina ih je zaposlena u trgovini, oko 2.300 njih. Imamo 2.100 i dalje radno aktivnih stručnjaka i znanstvenika u mirovini, oko 1.600 u prerađivačkoj industriji, oko 900 u zdravstvu, oko 500 u turizmu, 600 u prijevozu…

Već iz samih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vidljiv je profil umirovljenika koji rade u mirovini. S jedne strane, to je primjerice liječnik koji je nastavio svoje znanje iz iskustvo davati i sa 70 godina, pri čemu i zarađuje i osjeća se korisno, tim više jer nam doktora kronično nedostaje. S druge strane, to je blagajnica koja u trgovačkom centru uz 1.800 kuna prijevremene mirovine zaradi još toliko ili umirovljenik koji ima kredit pa vozi taksi.

Rade i naši umirovljenici kroz kućne radinosti razne ručne radove u kojima su toliko vješti. Na taj način hobi pretvaraju u dodatnu zaradu. Također, brojni nekadašnji stručnjaci iz područja prava, ekonomije, građevine ili nekih drugih zanimanja kroz samostalne djelatnosti i dalje dijele savjete i stvaraju, naplaćujući svoje znanje i iskustvo, osjećajući se pritom više važno i korisno. Neki sezonski beru voće ili naplaćuju već i najsitnije usluge; vještine u vrtu, kolače, pletene čarape, čuvanje kućnih ljubimaca ili pak prodaju stare stvari…

Da, mirovina im nije dosta, ali se i osjećaju korisno

Naravno da čovjek ne bi trebao morati raditi, jer od svoje mirovine ne može preživjeti mjesec. Većina umirovljenika to ni ne može, jer su im mirovine ispod prosjeka od 2.550 kuna. Sve i da imaju prosjek, ni on nije dovoljan jer tek za dlaku prelazi liniju siromaštva. Osobama s najnižom mirovinom u slučaju rada do polovine radnog vremena ta se mirovina ukida te određuje ona manje povoljna pa ostaju zakinuti za nekoliko stotina kuna. Ipak, ponekad im se više isplati primiti 1.500 do 2.000 kuna plaće, nego imati 400 kuna veću mirovinu. Što bi tek reklo više od 200.000 umirovljenika u obiteljskoj mirovini, mahom žena, prisiljenih da same prežive mjesec s prosječnih 2.000 kuna? Njima je pravo rada uz mirovinu uskraćeno.

Kriza utječe i na umirovljenike koji rade: Čak ih je 600 ostalo bez posla!

U konačnici, čovjeka ne možemo svesti samo na materijalnu vrijednost. Rad nekima donosi čitav niz blagodati, bilo da je riječ u vlastitom vrtu bez zarade, pri čemu korisno provodimo vrijeme i na kraju uživamo plodove vlastitih ruku, bilo da radimo u hotelu na Hvaru kao pomoćni kuhar. Rad su i hobiji, pisanje, volontiranje, branje gljiva u šumi ili izrada biljnih krema kod kuće… No, neki od nas imaju kapacitete i za biti pravi biznismeni u mirovini te naplatiti svoje usluge.

I država potiče sve dulji ostanak u svijetu rada, opet, za one koji to žele, pri čemu će biti nagrađeni bonusom ako odgode svoje umirovljenje.

Umirovljenicima smo dali brojne savjete kako mogu dodatno zaraditi, no komentari ispod nedavno objavljenog teksta na našoj Facebook stranici neugodno su nas iznenadili, prvenstveno zato što su oni samo opcija. Naravno da nije svaka ideja za svakoga, stoga vas pozivamo da nam vi kažete svoju.

Naše poslovne ideje za umirovljenike prepoznao je i na svojim stranicama prenio portal “Moj posao”.

_____________________________________________

*Komentar je stav autora