Penzići kasno cvjetaju: Znanstvenici objasnili zašto su stariji od 70 najpametniji u rujnu

U moru istraživanja kognitivnih funkcija kod starijih ljudi, skupina znanstvenika došla je do jako zanimljivog podatka. Stariji ljudi, pogotovo oni iznad 70 godina, su najpametniji u rujnu!

Stariji ljudi su najpametniji u rujnu, sugerira jedan istraživački rad iz časopisa Plos Medicine.

Rezultati su to istraživanja koji tvrdi da stariji od 70 godina imaju izrazito bolje rezultate na kognitivnim testovima (test pamćenja, čitanja s razumijevanjem, procesuiranja informacija) na početku jeseni, a najgore tijekom zime i početka proljeća.

Stariji su najmudriji u jesen

Znanstvenici su analizirali više od 3,000 ljudi iz Sjeverne Amerike i Europe, a većina ispitanika je imala nešto više od 70 godina. Svi oni su više puta tijekom nekoliko godina morali riješavati kognitivne testove, a znanstvenici su mjerili rezultate kako bi dokazali da s godinama mozak gubi funkciju.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

E sada, znantvenici koji su provodili to konkretno istraživanje, nisu obraćali pozornost na mjesece u kojima su ispitanici bili testirani, a za taj detalj se pobrinuo drugi istraživački tim, koji je htio dokazati vezu između kognitivnih sposobnosti i vremenskih doba.

Stariji od 70. godina su, tako, najbolje rezultate imali u rujnu (oko 23. rujna), a oni bi zatim opadali sve do proljeća, šest mjeseci kasnije. Andrew Lim, profesor na Sveučilištu u Torontu je istaknuo kako su razlike u rezultatima između jeseni i proljeća toliko izražene i da odgovaraju (u prosjeku) razlikama između ispitanika koji su četiri godine mlađi.

Da ponovimo, ispitanici stari 74 godine su na testu u rujnu ostvarivali rezultate koje ostvaruju prosječni 70-godišnjaci tijekom bilo kojeg trenutka u godini.

Posljedice ledenog doba i strašno hladnih zimi u prošlosti?

Iako istraživači nisu mogli dokazati koji je točno uzrok ovakvim rezultatima, Rosa Sancho, glavna znanstvenica Alzheimerove bolesti u Ujedinjenom Kraljevstvu ima svoju teoriju:

“Gledano evolucijski, zima je oduvijek bila rizičan faktor za ljudsko zdravlje. Mijenjanje vremenskih razdoblja itekako može utjecati ne samo na način našeg života, nego i na naše zdravlje”, ispričala je.

Profesor neurologije Philip De Jager sa Sveučilišta u Kolumbiji ponudio je još precizniji razlog koji ide u prilog ovom istraživanju:

“Tijekom zime, ljudski mozak, pogotovo stariji, doživljava nešto što je slično zimskome snu kod životinja. Osnovni principi koji reguliraju ljude i mnoge druge životinje, poglavito sisavce, isti. Oni su nam, kroz prošlost, pomagali da minimaliziramo aktivnost tijekom teških zimskih mjeseci, kada nije bilo dovoljno resursa, a onda na ljeto i jesen oni ponovno postanu dostupni, a moždana aktivnost ponovno poraste”, ispričao je.