Umirovljenici se vraćaju iz Njemačke živjeti u jeftinijim hrvatskim domovima

Mnogi Hrvati u Njemačkoj su proveli cijeli radni vijek pa ipak u tuđini kao umirovljenici ne žele ostati. Uz domoljublje, najveći razlog povratka daleko je niža cijena smještaja u Hrvatskoj, bilo da je riječ o kupnji nekretnine ili životu u dom umirovljenika.

Na brojne oglase za kuće i stanove javljaju se gastarbajteri koji si sa zarađenom ušteđevinom i mirovinom mogu priuštiti kupnju nekretnine u kojoj žele provesti ostatak života. Ukoliko se odluče za smještaj u javnom domu za starije osobe, on će ih koštati pet do šest puta manje. Naime, dok je u Hrvatskoj potrebno izdvojiti u prosjeku oko 3.000 kuna, u Njemačkoj isto košta oko 2.400 eura.

S njemačkom mirovinom ovdje dobro žive

Na takav potez odlučila se i 75-godišnja Katica Pisačić, smještena godinu dana u zagrebačkom domu za starije osobe “Sveti Josip”. U Njemačkoj je radila 42 godine, a vratila se prije deset. Za dom se prijavila prije 12 godina dok je još radila, kako bi bila sigurna da će je soba čekati kada dođe vrijeme za preseljenje.

“Znala sam da mirovinu želim provesti u rodnom Zagrebu, a dok mi je sestra bila živa smještaj u domu mi nije bio potreban jer sam s njom živjela. Kad je umrla, došlo je vrijeme i da se uselim u dom“ – ispričala je umirovljena Katica Pisačić za Deutsche Welle.

Do 50-ih godina života radila je u ugostiteljstvu, no razboljela se i otišla u invalidsku mirovinu. Kada se oporavila, doškolovala se za njegovateljicu te se zaposlila u jednom privatnom domu za starije osobe. Nakon toga, njezin liječnik zaposlio ju je da brine o njegovoj majci te je do njezine smrti radila taj posao živeći u njihovu domu, nakon čega se vratila u Hrvatsku, u kojoj je, kako kaže, danas puno ljepše živjeti nego kada je iz nje otišla.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

S njemačkom mirovinom u Hrvatskoj dobro živi, tim više jer joj ona svake godine raste. U domu živi aktivno; vježba, glumi, bavi se nordijskim hodanjem, uči brazilske plesove i pjeva u zboru.

Za domaće umirovljenike cijene su ipak prevelike

Ipak, cijene u domovima za starije hrvatskim su umirovljenicima prevelike te u velikoj većini slučajeva premašuju iznose njihovih mirovina pa razliku plaćaju djeca. Smještaj je lani poskupio u svim javnim domovima za minimalnih 10 do 15 posto, što je u prosjeku 350 kuna, no neki su cijenu smještaja podigli i za 35 posto.

Osim cijena koje prelaze iznos prosječne hrvatske mirovine od 2.407 kuna, problem su i duge liste čekanja. U 52 županijska i tri državna doma smješteno je oko 11 tisuća osoba, dok oko 70 tisuća njih na sobu čeka, često i više od deset godina. Privatnih je domova dvostruko više, preko stotinu, dok obiteljskih ima oko 300. Sveukupno, u Hrvatskoj postoji oko 500 objekta za smještaj starijih i nemoćnih osoba.

S druge strane, javni domovi ne uspijevaju pokriti troškove poslovanja od “stanarine” zbog čega su dotacije iz državnog proračuna svake godine sve veće. Rad domova lani je Vlada sufinancirala s čak 164,5 milijuna kuna, pri čemu na zagrebačke domove odlazi 14 milijuna kuna. Državne dotacije bile su veće za čak deset milijuna kuna nego godinu dana ranije.