Objavljeni rezultati istraživanja koji ministru Paviću ne idu u prilog: Evo zašto umirovljenici rade!

Portal MojPosao objavio je rezultate zanimljivog istraživanja o umirovljenicima i radnom odnosu. Čak trećina ispitanika tvrdi da su otvoreni za rad i nakon umirovljenja, a razlozi sigurno ne idu ministru Paviću u prilog.

Portal MojPosao proveo je istraživanje o radu u mirovini u kojem je sudjelovalo 2800 ispitanika. Htjeli su ispitati u kojoj mjeri su stariji otvoreni za mogućnost zaposlenja nakon odlaska u mirovinu. Mirovinska reforma proširila je krug umirovljenika koji mogu raditi nakon umirovljenja, a ministar Marko Pavić ju često u javnim nastupima voli isticati kao najuspješniju mjeru reforme.

Trećina ispitanika spremna na rad u mirovini

Svaka treća osoba (35%) otvorena je za rad u mirovini. Rijetkima u obzir dolazi puna satnica (njih 9%), malo više je onih koji bi pristali na skraćeno radno vrijeme (26%), dok bi 42% ispitanih građana na rad u mirovini pristalo isključivo ako nemaju financijskih mogućnosti za preživljavanje. 

Malo manje od četvrtine građana ni pod kojim uvjetima ne želi raditi u mirovini, njih 23%. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Što je stupanj obrazovanja veći, to je i razina njihove spremnosti da rade u mirovini bila viša. Čak 39% ispitanika s VSS s radom želi nastaviti i nakon mirovine, dok brojka pada na 35% kod VŠS i 32% na SSS. Veći stupanj obrazovanja u pravilu donosi i veće prihode, a situacija je i na tom polju slična – što je plaća veća, to su ljudi spremniji odraditi još koju godinu nakon umirovljenja.

Zanimljivo, stariji ispitanici su se u većoj mjeri izjašnjavali za rad u mirovini od mlađih. Primjerice, 53% ispitanika starijih od 46 godina odlučilo bi se na rad u mirovini, dok ta brojka pada na 32% kod onih između 26 i 35 godina starosti.

Glavni razlog rada u mirovini – NEDOSTATAK NOVCA

Većina ispitanika bi željelo u mirovini nastaviti raditi svoj stari posao. Tek trećina bi odabrala mogućnost zapošljavanja na nekom drugom radnom mjestu.

Kao glavni razlog zašto bi se odlučili raditi u mirovini, ispitanici navode niske mirovine i lošu financijsku situaciju. Najviše njih, 36%, eksplicitno kao motiv rada u mirovini navode dodatna financijska sredstva, a 33% zbog toga što ne mogu preživjeti s mirovinom.

Četvrtina ispitanika (24%) u mirovini bi radili zbog osjećaja produktivnosti, a samo 7% zbog druženja i socijalnog kontakta s drugima. Rezultati ovog istraživanja posebice demantiraju nedavnu izjavu ministra Marka Pavića, koji je kazao kako umirovljenicima koji rade glavni razlog nije novac, nego veća uključenost u društvo.

Zašto ne raditi u mirovini

Što se tiče onih koji nikako ne bi radili u mirovini, ovo su njihovi razlozi. Najviše ispitanika (41%) u mirovini se želi baviti svojim hobijima i provoditi više vremena s obitelji (34%). Dio ih je naprosto umoran od trenutnog posla (17%), dok neki jedva čekaju prestati raditi kako bi se napokon umirovili (8%).

Ispitanici su također isticali potrebu za malo većim odmorom nakon odrađenog radnog staža. Ne žele ni uzimati radna mjesta radno sposobnog stanovništvu, a dio njih smatra kako nakon 65. godine više neće imati fizičke i psihičke kapacitete potrebne za rad.

Većina ispitanika (59%) smatra kako odluka o radu u mirovini mora biti prepuštena svakom pojedinom radniku.

Čak 61% ispitanika pohvalno se izrazilo o tvrtkama koje zapošljavaju umirovljenike, dok ih 39% smatra kako te tvrtke zloupotrebljavaju trenutnu situaciju i žele proći što jeftinije s umirovljenicima kao radnicima.

Dvije trećine ispitanika smatra kako je Vlada omogućila umirovljenicima rad u mirovini jer nedostaje radne snage, dok polovica ispitanih smatra kako Vlada shvaća da umirovljenici nemaju od čega živjeti. Tek 20% ispitanika smatra kako je odluka vlade samo reakcija na želje umirovljenika koji žele raditi.

O istraživanju “Rad u mirovini” portala MojPosao:

U istraživanju je sudjelovalo 2800 ispitanika, od čega 54% žena i 46% muškaraca. Što se tiče njihove dobi, 29% ispitanika ima do 25 godina, 41% od 26 do 35 godina, 21% je u dobi od 36 do 46 godina, dok je 9% ispitanika starije od 46 godina. Kad je o obrazovnoj strukturi riječ, prednjače ispitanici sa SSS (46%), slijede oni sa VSS (30%) i VŠS (10%) te ostali (14%). Većina ispitanika (78%) je zaposleno, dok 22% sudionika istraživanja trenutno nema posao.