Mirovinci: Prijeti nam katastrofa, moramo napustiti sustav međugeneracijske solidarnosti

Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima jučer je organiziralo druženje s novinarima kako bi ih upozorili na loše trendove. Među njima su i demografski trendovi koji će u budućnosti još više narušiti omjer radnika i umirovljenika u postojećem mirovinskom sustavu. Mirovinci su iznijeli svoje prijedloge za poboljšanje tmurne situacije, a ono se mnogima neće svidjeti.

Na druženju u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava mogli su se vidjeti poznati domaći ekonomisti, novinari i čelnici mirovinskih fondova, piše tportal.hr.

U uvodu su napomenuli nekoliko ključnih odrednica trenutačnog stanja mirovinskog sustava: samo četvrtina umirovljenika ima odrađeno 40 godina radnog staža, prosječna duljina staža iznosi 30 godina, imamo najnižu zaposlenost u EU i velike probleme s iseljavanjem.

Žele jačanje II. stupa

Šefovi fondova su stoga predložili postepeno odmicanje od kolektivne odgovornosti za umirovljeničke dane (sustav međugeneracijske solidarnosti, I. stup) i približavanje individualnoj odgovornosti kapitalizirane štednje (sustav individualne kapitalne štednje, II. stup). Takvi modeli postoje u Australiji i Kanadi, a oni su uobičajeno potpomognuti socijalnim sustavom koji se brine za one koji nisu uspjeli dovoljno uštedjeti za starost.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Ako to ne napravimo, smatraju mirovinci, nećemo moći ulagati u obrazovanje, istraživanje, razvoj i ostale produktivne izdatke jer ćemo postati zarobljenici visokih troškova mirovinskog (i zdravstvenog) sustava.

Mirovinci već barataju određenim brojkama kako bi to izgledalo – smatraju kako je nužno graditi prvi stup solidarnosti u kojem bi mirovine iznosile od 100 do 300 eura za minimalno 15 godina rada. Uz to, većinski dio štednje išao bi na drugi dio mirovinskog sustava, u kojem je iznos u potpunosti ovisan o vašim uplatama u njega – u njemu bi se mirovine kretale u rasponu od 50 pa do 1000 i više eura.

Odredila bi se i minimalna nacionalna mirovina, a ako umirovljenik ne uspije dovoljno uštedjeti do njenog iznosa – razlika bi se uplaćivala iz socijalnog sustava uz primjenu imovinskog cenzusa.

“Jedina opcija”

Mirovinci su naglasili kako ovakav model smatraju jedinom realnom opcijom u srednjem i drugom roku, a uz to smatraju da će nas individualna odgovornost tjerati da budemo produktivniji. Uostalom, stvorila bi se jasnija veza između uloženog truda i rada i visine mirovine koju ćemo primati.

Mirovinci imaju oko 100 milijardi kuna štednje “na hrpi”, a požalili su se kako im država ne nudi nikakve zanimljive projekte kojima bi mogli upogoniti domaće gospodarstvo i zaraditi prinose za svoje članstvo.

Istaknuli su da je drugi mirovinski stup u posljednjih 17 godina bio uspješan – uplaćeno je 75 milijardi kuna, a fondovi su zaradili dodatnih 36 milijardi.