Istaknuto Imaju najviše razloga za strah, ali stariji se najbolje nose s pandemijom

Imaju najviše razloga za strah, ali stariji se najbolje nose s pandemijom

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

24. rujan 2020.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu

Brojni psiholozi upozorili su tijekom pandemije da od starijih osoba, čije je zdravlje najugroženije koronavirusom, možemo zapravo naučiti najviše. I doista, panična ponašanja u velikim trgovačkim centrima češće su se mogla primijetiti kod mlađih naraštaja, dok se oni stariji zapravo s krizom čitavo vrijeme nose staloženije. Razlog leži u činjenici da su njihovi životi kroz povijest bili izloženi znatno surovijim uvjetima, od svjetskih ratova, nestašice i ostalih epidemija.

Foto: Rawpixel

Oko 80 posto smrtnih slučajeva izazvanih koronavirusom u svijetu odnosi se na starije osobe. I kada ne dođe do fatalnog ishoda, zbog starosti i ostalih bolesti umirovljenici se puno teže i dulje oporavljaju, sa znatno većim posljedicama. Ipak, ponašanje ove najugroženije skupine staloženije je u pandemiji nego među mlađim naraštajima.

Istraživanja potvrdila da se stariji u krizi osjećaju dobro

Postavlja se stoga pitanje, kako je moguće da se oni koji gledaju smrti ravno u oči manje boje nego generacije koje većinom Covid-19 mogu prehodati, a da ni ne znaju da su ga imali? Istovremeno, dok strahuju za sebe, zarazu prenose na svoje djedove i bake koji već pola godine kroz pandemiju mirno plove.

Starija ženska osoba sa štapom u rukama
Australski mediji raspisali se o Mariji (107) s Visa: Španjolsku gripu preživjela je zahvaljujući - izolaciji!

Razlog leži u činjenici da su starije generacije već nekoliko puta iskusile ratove, nestašice i epidemije. U odnosu na današnje 20-godišnjake kojima se život vrti oko “klikova i lajkova” naši preci jako dobro znaju što znači živjeti sam, izoliran, bez brašna, lijekova, ugrožen zaraznom bolesti o kojoj nitko ništa ne zna.

Tako je oko 200 osoba u Americi ispunilo upitnik od 25 pitanja o raspoloženjima koja su iskusili za vrijeme karantene. Većina njih odgovorila je da se nalazi u uobičajenom raspoloženju većinu dana, i to unatoč brizi za vlastito zdravlje, usamljenosti i eventualnoj potrebi za skrbi.

Također, istraživanje na britanskom sveučilištu Columbia među osobama od 18 do 91 godinu potvrdilo je da se stariji sa stresom u pandemiji nose učinkovitije nego mladi.

Kompanija Edward Jones provela je istraživanje na čak 9.000 osoba kroz pet generacija diljem svijeta. Najveći postotak odgovora da se u ovoj krizi osjećaju “vrlo dobro” dali su upravo stariji sudionici.

Naviknuli da će teška vremena proći

Psihologinja Ljuština: "Stariji najbolje znaju kako je živjeti u krizi. Pitajte ih!"

Istraživači su također potvrdili da ljudi generalno postaju zadovoljniji kako stare, a jedan od razloga je taj što su, osim na teška vremena, iskustveno naviknuli prihvaćati promjene koje neizbježno dolaze kako starimo. Sretni su pritom da su živi, koliko-toliko zdravi, s dobivenom prilikom za još jedan sasvim obični, svakodnevni dan ispunjen sitnim zadovoljstvima poput jutarnje šalice kave, igre s unucima ili šetnje s kućnim ljubimcem.

Znanstvenici ovakvu pojavu djelomično tumače time da starije osobe imaju manje konflikata u obitelji i na radnom mjestu pa su samim time i smireniji. Ipak, ostaje činjenica da su jednostavno navikli da će teška vremena proći, pri čemu im mirnoću u izazovnim promjenama daje upravo iskustvo.

U svakom slučaju, ostaje fascinantno da se upravo generacija koja je najviše pogođena smrtnošću i izolacijom najmanje boji za vlastiti život.