Više od 25 tisuća građana otišlo ove godine u mirovinu, pogledajte koliko dobivaju

Više od 25 tisuća građana otišlo je u mirovinu u prvih šest mjeseci ove godine, oko 1.500 više nego lani u istom razdoblju. Za nju su u prosjeku radili nešto više od 33 godine da bi ostvarili prosječnu mirovinu od 2.632 kune. U posljednjih pet godina, primanja novih korisnika porasla su za gotovo 400 kuna, na što je prije svega utjecalo usklađivanje mirovina, ali i nešto dulji rad te mirovinska reforma koja je ipak osigurala dodatak za majke, ublažila penalizaciju i nagradila dulji rad.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je najnovije podatke o stanju u mirovinskom sustavu, iz kojega možemo iščitati polugodišnju sliku pandemijske 2021. godine.

Tako je u prvih šest mjeseci ove godine u mirovinu otišlo 25.774 građana, što je oko 1.500 više nego u prvoj polovini prošle godine. Ovogodišnji umirovljenici zajedno su dosad ostvarili prosječnu mirovinu od 2.632 kune za nešto više od 33 godine staža, dok im je prosječna dob prilikom umirovljenja  skoro 63 godine.

Vidljiv pomak na visini mirovina

U odnosu na 2017. godinu, umirovilo se skoro tri tisuće građana više, no veći broj umirovljenih nego sada imali smo 2019. godine na što su prvenstveno utjecale izmjene koje je donijela mirovinska reforma. Nakon strahovanja da će uvjeti za umirovljenje biti sve lošiji te da ćemo morati raditi sve dulje, pokazalo se zapravo suprotno. Zahvaljujući inicijativi sindikata, ublažena je penalizacija, majke su dobile dodatni staž, dulji rad je nagrađen, mirovine su rasle usklađivanjem, kao i najniža mirovina. Ništa previše značajno, ali djelomični rezultat toga, uz redovna polugodišnja usklađivanja, je da u odnosu na 2017. imamo skoro 400 kuna veće mirovine novih umirovljenika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Mali pomaci događaju se po pitanju duljine radnog staža koji se konstantno vrti oko 32 do 33 godine, kao i prosječne dobi novih korisnika. Sve to, reći će stručnjaci, nije dobro za održivost mirovinskog sustava kojemu odgovora što dulji ostanak na tržištu rada.

Dobra stvar je i da je HZMO počeo brže rješavati mirovinska rješenja i isplaćivati predujmove svima koji moraju čekati, no iznimke nažalost i dalje postoje, pogotovo kada je riječ o dvojnim, inozemnim i domaćim mirovinama.

Dakle, 2019. je jedina bila malo “jača” u prvih šest mjeseci po pitanju novih umirovljenika i staža, ali mirovine su bile manje za skoro stotinu kuna.

Koliko smo se pomaknuli u posljednjih pet godina pokazuju podaci iz 2017. godine kada smo u prvih šest mjeseci imali 22.455 novih korisnika sa 2.248 kuna prosječne mirovine te 32 i pol godine staža i 62 godine života prilikom umirovljenja.

Starosni umirovljenici zaradili samo 2.800 kn mirovine

Struktura današnjih novih umirovljenika izgleda tako da je njih većina, 14.552 otišla u starosnu mirovinu s gotovo 34 godine staža i 64 godine života, što nije loš podatak. Loš podatak je da su za to “zaradili” samo 2.809 kuna mirovine u prosjeku.

U prijevremenu sa 37 godina staža otišlo je 3.886 građana sa 60 godina života i 2.847 kuna mirovine. Više staža, manja mirovna zbog penalizacije.

Dosad je u invalidsku mirovinu ove godine otišlo 1.151 građana. U prosjeku imaju 54 i pol godine, 24 i pol godine staža i nešto manje od 2.000 kuna mirovine.

Velik je pak broj korisnika obiteljske mirovine, njih čak 6.185. Najstarija je to skupina korisnika od 64 godine, a za 30 godina staža ostvaruju samo 2.202 kuna primanja.