Gomilanje stvari u kući: Kako se riješiti nepotrebnih predmeta?

Gomilanje (nepotrebnih) stvari svojstveno je starijim generacijama. Kako starimo, logično je da imamo sve više i više predmeta u kući, no radi se i o životnoj filozofiji da bi nam oni nekad mogli zatrebati ili smo za njih emocionalno vezani. Stručnjaci su složni u jednom, viška stvari trebamo se osloboditi jer ćemo se osjećati bolje, iako to nije uvijek lako.

Emotivno vezanje za stvari koje nepotrebno gomilamo zagušuje naš životni prostor. Ova psihološka navika svojstvena je starijim osobama. Kako starimo, imamo više predmeta u kući. Često nam se teško od njih odvojiti iz sentimentalnih razloga ili mislimo da će nam nekad opet zatrebati, što najčešće nije slučaj. No, istraživači koji proučavaju fenomen gomilanja stvari došli su do zanimljivih istraživanja koja potvrđuju blagodati njihova reduciranja, koliko god to nekada bilo teško.

Lakše je zadržati stvari, nego ih se riješiti

Profesor David J. Ekerdt napisao je knjigu o suočavanju s posjedovanjem predmeta u kasnijem životu, s ciljem da ih reduciramo. Razgovarao je s brojnim Amerikancima starijima od 50 godina na tu temu te onima starijima od 60 koji su se selili. Studija o zdravlju i umirovljenju Sveučilišta u Michiganu obuhvatila je 1.814 ispitanika starijih od 50 godina, piše Next Avenue.

Čak 61 posto starijih od 60 priznalo je da ima puno više stvari nego što im je potrebno.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Ne želim grditi ljude… Gomilamo stvari iz različitih razloga. Lakše nam je ne poduzeti ništa po tom pitanju, nego učiniti nešto” – kaže Ekerdt.

On je ovu temu počeo proučavati jer se ljudi u starijoj dobi često sele u manje prostore, što za sobom povlači pitanje stvari koje je potrebno reducirati. A što smo stariji, to nam je sve teže. Istraživačima je želja bila proučiti taj proces i pomoći im. Njihovi sugovornici često su im redukciju stvari opisivali kao težak posao i gnjavažu.

Ekerdt ističe kako doista i jest komplicirano riješiti se suvišnih predmeta jer to uključuje promišljanje beskrajnih detalja. Treba napraviti popis i pridržavati ga se, a to je prilično stresno. Također, cijeli proces je i emotivan, jer trebamo razmisliti želimo li zadržati predmet ili ga se riješiti.

Svi su se dobro osjećali nakon i prodaje i doniranja

No, ono što je zanimljivo, svi sugovornici istraživanja kazali su da su osjetili veliko olakšanje kada su se riješili suvišnih predmeta. Takvo postignuće ih je osnažilo.

“Poželio sam da izbije požar i odnese sve te stvari” – rekao je jedan stariji gospodin.

Tipično je, pojašnjava Ekerdt, da ljudi poduzimaju sve manje oko stvari koje posjeduju u svojim 70-im, 80-im i 90-im godinama života. Većina takve poslove čišćenja više ne može odraditi ni fizički, jer oni zahtijevaju saginjanje, čučanje i klečanje, kao i podizanje i nošenje kutija. Kod umirovljenika onda ni ne čudi izgled njihovog interijera.

Savjetovao je i neke strategije koje nam pomažu riješiti se viška stvari. Jedna je davanje stvari onim ljudima koji bi ih htjeli, zatim prodaja onoga što ne možemo darovati, potom doniranje, a na samom kraju bacanje.

Proces rješavanja predmeta u slučaju selidbe najbolje je započeti od šest tjedana do dva mjeseca ranije. Oko četvrtine ljudi prije selidbe se odluči za prodaju stvari po principu da susjed čuje da se sele pa kupi njihovu kosilicu. Polovina ih organizira dvorišne ili crkvene rasprodaje. Neki organiziraju aukcije preko delegata koji uklone sve predmete, a neki pak predmete prodaju zajedno s domom.

Osim zarade, većina se osjeća dobro što se riješila nepotrebnih stvari, a jednako su se dobro osjećali i nakon doniranja.

Stvari se počnite rješavati na vrijeme, dok još možete

“Nemojte čekati, počnite na vrijeme, dok još uvijek možete. Ako ne možete sami, platite nekomu da vam pomogne, uštedjet ćete si mjesece napornog posla” – savjeti su osoba koje su sudjelovale u ovom neobičnom istraživanju o reduciranju nepotrebnih predmeta.

Najteže se pritom riješiti stvari koje simboliziraju nešto, poput stare majčine kuharice koju možda ne koristimo, ali ona simbolizira našu majku. Također, jedna žena je prilikom selidbe ponijela servis za šestero osoba, jer je to simbol njezine gostoljubivosti.

Autor za kraj djeci savjetuje da ne bi smjeli odbijati stvari koje im roditelji žele dati, jer poanta je ionako u davanju, a ne u stvarima. Trebamo stoga preuzeti njihove knjige, alat ili komade namještaja, iako se ne slažu s našim potrebama i ukusima.