Sustav solidarnosti pomaže potrebitima: Otkriveno kolike bi bile najniže mirovine da se određuju po uplaćenim doprinosima

Primatelji najniže mirovine čine 27,67 posto svih umirovljenika. Njihove mirovine su određene posebnom vrijednošću koja se množi s godinama staža. Da se određuju samo po uplaćenim doprinosima, bile bi u prosjeku 112 eura manje.

Sve je veći broj umirovljenika koji primaju najnižu mirovinu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u kolovozu ih je bilo 306.259. Ta je brojka narasla još u lipnju kad je HZMO po službenoj dužnosti za dvadesetak tisuća osoba ponovno obračunao mirovine, jer su oni primali niže od najniže.

Saborski zastupnik Silvano Hrelja iskoristio je Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti kako bi upozorio upravo na najniže mirovine. One su, podsjetio je, uvedene 1999. godine umjesto minimalnih mirovina te su, kako kaže, ‘socijalno zaštitno sidro u mirovinskom sustavu’.

Krpanje iz sustava solidarnosti

Minimalne mirovine su se određivale za 35 godina staža, dok se najniže ostvaruju za najmanje 15 godina staža bez obzira na visinu plaća i uplaćenih doprinosa. Izuzetak su najniže mirovine po međunarodnim ugovorima koje se mogu isplaćivati i za manje od 15, a više od jedne godine staža.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Prosječna najniža mirovina trenutno iznosi 346,76 eura i svaki se mjesec kao razlika između uplaćenih doprinosa i najniže mirovine prosječno doda 112 eura iz proračuna po svakom umirovljeniku. Solidarnost danas krpa loš dogovor radnika i poslodavca u prošlim vremenima. Ta solidarnost svih građana mjesečno iznosi 29.397.452,81 eura, odnosno gotovo 353 milijuna eura godišnje, upozorio je Hrelja sa saborske govornice.

Ta prosječna razlika od 112 eura po svakom umirovljeniku s najnižom mirovinom manifestira se s prosječnih 183,73 eura mjesečne razlike kod 27.095 poljoprivrednih umirovljenika, 93 eura razlike za 14.133 umirovljenih obrtnika te 104,84 eura razlike za 220.375 umirovljenih radnika.

– Poljoprivrednici i obrtnici su mogli uplaćivati više doprinosa jer su o tome sami odlučivali. Nisu. Moja je iskrena briga za 220.000 radničkih najnižih mirovina, od kojih je gotovo 80.000 prijevremenih što znači, niže od najniže. Kod najnižih mirovina u prošlosti je bilo manjka uzajamnosti. Odnosno, poslodavci su bili neodgovorni za budućnost svojih radnika i sada ima viška solidarnosti u odnosu na veće mirovine pa ima ozbiljnog negodovanja među samim umirovljenicima, poručio je Hrelja.

Država pomaže

Nije naodmet spomenuti kako korisnici najniže mirovine čine 27,67 posto ukupnog broja umirovljenika. Njihov prosječni staž je 27 godina i devet mjeseci. Među njima ima i onih koji su za 15 godina staža ostvarili 181,95 eura mirovine, za 25 godina 303,25 eura, za 35 godina 424,55 eura, a za 40 godina mirovinskog staža 485,20 eura. Naime, vrijednost najniže mirovine (VNM) s nedavnim usklađivanjem porasla je na 12,13 eura, pa su ovo zapravo umnošci tog iznosa s godinama staža.

– Bilo kako bilo, država pomaže i izmjenama zakona i jednokratnim pomoćima. Najniže mirovine povećane su tri posto, najniže obiteljske još 10 posto, a od 2016. do danas ukupno su najniže mirovine povećane za 51 posto, odnosno 106,46 eura, rekao je Hrelja koji je i sam triput sudjelovao u stvaranju zakonskih pretpostavki za povećanje najnižih mirovina mimo usklađivanja.

Sa saborske govornice je poslao i dvije poruke. Jednu je usmjerio primateljima najnižih mirovina, poručivši da nastoji ispraviti tuđe greške u dalekoj prošlosti. Drugu je poslao mladima, rekavši im da traže punu prijavu poslodavca i da se bore za dobre bruto plaće.