Damir Bakić je prvi političar u povijesti Hrvatske koji je otkrio stanje na svojem mirovinskom računu
Prije gotovo tri desetljeća sudjelovao je u prvim radnim skupinama koje su dovele do uvođenja mirovinske reforme i temelja drugog stupa kakvog ga danas poznajemo. Ne čudi stoga što je Damir Bakić prvi političar koji je odlučio s portalom mirovina.hr otkriti stanje na svojem računu. Inače, političari su dužni ispuniti svoje imovinske kartice svake godine, ali propustom, to nisu dužni učiniti za II. mirovinski stup.
Damir Bakić, saborski zastupnik Možemo
Damir Bakić otkrio nam je stanje u svojoj mirovinskoj štednji, nešto što bi moglo postati standard za godinu dana, ako Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ispravi grešku i propust koji se godinama događa. Istaknimo kako je krajem prošle godine u Saboru izglasana Ines Pavlačić kao nova predsjednica, a prethodno tome je bila v.d. istog tijela.
Bakić ima štednju u C fondu i preko 74.000€
Saborski zastupnici, kao i drugi dužnosnici, moraju navoditi podatke o III. dobrovoljnom mirovinskom stupu kao obliku štednje. Isto vrijedi i za kapitaliziranu vrijednost životnog osiguranja, kao i druge oblike kapitalizirane štednje. Ono što eksplicitno ne moraju, prema važećem obrascu imovinske kartice, jest posebno iskazivati stanje u II. stupu, navoditi fond u kojem se nalazi njihova ulaganja niti kategoriju rizičnosti (A,B,C).
– Imam 3710 OJ koje trenutno vrijede 74.233 eura. Svrstan sam zbog dobi u fond kategorije C, ali mislim da ću ovih dana to čak i promijeniti, vjerojatno u B, govori nam Damir Bakić, saborski zastupnik iz stranke Možemo. Inače, Bakić se na PMF-u znanstveno bavio matematikom osiguranja pa tako i mirovinskih sustava.
Osobni mirovinski računi vode se u obračunskim jedinicama (OJ). Svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udjel u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda čini ukupnu vrijednost imovine fonda.
S pomoću vrijednosti obračunske jedinice na određeni dan lako možete izračunati koliko sredstava imate na računu. Broj obračunskih jedinica na osobnom računu pomnožite s dnevnom vrijednosti obračunske jedinice u eurima i dobit ćete iznos na Vašem računu. Prema podacima koja nam je ustupio Bakić, pojedinačni OJ u njegovom fondu je 20,00€.
U Hrvatskoj djeluju četiri fonda Allianz ZB, Erste, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen. Drugi mirovinski stup je obveza svih osiguranika. To znači da ako ste zaposleni negdje ugovorom o radu, od vaše bruto I plaće 15 posto se izdvaja za I. stup (međugeneracijska solidarnost), a 5 posto za II. stup (osobna štednja).
Bakić: Prirodno je da imovinska sadrži sve podatke o osobnoj imovini
S Bakićem smo porazgovarali o trenutačnom stanju s imovinskim karticama gdje se moraju navesti svi oblici štednje, ali ne i ona u II. mirovinskom stupu.
– Akumulirani mirovinski doprinosi u drugom stupu mirovinskog osiguranja razlikuju se od mirovinskih doprinosa u prvi stup. Dok su ovi drugi depersonalizirani i predstavljaju prilog pojedinca međugeneracijskoj solidarnosti na način da pomažu isplatiti tekuće mirovine, mirovinski doprinosi u drugi stup osobna su imovina svakog pojedinca. U osnovi, ovdje se može povući analogija s oročenom štednjom – samo što rok kada ta sredstva postaju raspoloživa nije ekspliciran, a oblici raspolaganja tim sredstvima propisani su zakonom.
U tom smislu, prirodno je, želimo li da imovinska kartica sadrži sve podatke o osobnoj imovini pojedinca, da se predvidi prikazati i taj podatak. To tim više što godišnje ažuriranje tog podatka daje dodatni uvid i u godišnji dohodak na koji se uplaćuje doprinos za mirovinsko osiguranje.
GONG se zalaže za pravilno iskazivanje imovine kako bi se spriječili sukobi interesa
O tome bi li u imovinske kartice trebalo navesti ime fonda, kategoriju(A,B ili C) i stanje na 31. prosinca za II. stup priupitali smo Orianu Ivković Novokmet, izvršnu direktoricu GONG-a.
– U Gongu smatramo da bi trebali biti iskazani svi oblici štednje u imovinskim karticama, pa tako i ovaj koji spominjete. Svrha imovinskih kartica je omogućiti javnosti i nadležnim tijelima uvid u imovinsko stanje prije stupanja na dužnost i tijekom obavljanja te funkcije. Također, pravilnim iskazivanjem imovine može se spriječiti sukob interesa ako se iskazuju poslovni interesi dužnosnika koji bi mogli utjecati na njihovo donošenje odluka, objašnjava Ivković Novokmet.
Povjerenstvo ne služi samo za popisivanje imovine dužnosnika, nego i za provjeru potencijalnih sukoba interesa. Pojedini dužnosnici, npr. ministar financija, ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi ili predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e imaju regulatorne i druge obaveze prema fondovima. Od naše sugovornice htjeli smo saznati je li opravdano za javnost znati u kojem fondu oni imaju svoju osobnu mirovinsku štednju i koriste li mehanizam prebacivanja štednje iz jednog fonda u drugi, što je nedavnim zakonskim izmjenama omogućeno svim građanima na puno jednostavniji način.
– S obzirom na to da pojedini dužnosnici nadziru sva financijska tržišta, pa tako i ono mirovinskih fondova, informacije o njihovom odabiru mirovinskog fonda, pa tako i prebacivanju iz fonda u fond, bile bi od javnog interesa, zaključuje Ivković Novokmet.
Obaveza prikazivanja III. stupa, ali ne i II.
Uz navedeno o II. stupu, obveznici ispunjavanja imovinske kartice moraju navesti i podatke o III. stupu, ali tek u rubrici obaveza, ne kao posebnu izdvojenu kategoriju. Nedavno smo o toj temi pisali i tražili izjavu od Povjerenstva koje je istaknulo kako bi eventualna izmjena i stvaranje zasebne rubrika mogla biti predmet budućih razmatranja u kontekstu mogućih promjena obrasca imovinske kartice.
– Usput, ne kao argument, nego kao podatak, spomenuo bih i ovo. Obaveza da se prikažu akumulirani doprinosi u treći mirovinski stup već postoji. Međutim, stanje akumulirane štednje u trećem mirovinskom stupu upisuje u imovinsku karticu pod „obaveze“. To niti je intuitivno, niti se vide argumenti za to jer uplate u treći mirovinski stup su apsolutno dobrovoljne i ni na koji način nemaju obilježja obaveze, ističe Damir Bakić.
Podsjetimo, izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2024., građanima je omogućeno fleksibilnije upravljanje štednjom u II. mirovinskom stupu. Cilj zakonskih promjena je osnažiti ulogu osiguranika u donošenju odluka o načinu ulaganja, uz veću prilagodbu individualnim potrebama, životnoj dobi i sklonosti riziku. Građani mogu zatražiti promjenu obveznog mirovinskog fonda (OMF-a) ili promjenu kategorije fonda (A, B ili C) podnošenjem zahtjeva u poslovnicama FINA-e ili REGOS-a, kao i elektronički putem sustava e-Građani.
