Državni tajnik Vidiš o mirovinama: Svaki treći umirovljenik bira isplatu iz drugog stupa
Svaki treći novi umirovljenik bila mirovinu iz drugog stupa, naglasio je državni tajnik Ivan Vidiš jučer u Saboru. Podsjetio je da je prosječna mirovina s godišnjim dodatkom porasla na 706 eura, a nastavit će rasti zakonskim izmjenama. Interes građana raste ne samo za drugi stup, nego i treći stup dobrovoljne mirovinske štednje, kako je istaknuo Vidiš.
Ivan Vidiš | Pexels/Snimak zaslona/Canva/Mirovina.hr
Sve više građana koji odlaze u mirovinu bira isplatu iz oba mirovinska stupa, istaknuo je državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ivan Vidiš jučer u Saboru. U odnosu na 2023. godinu, kada je kombiniranu mirovinu izabiralo svega 21 posto umirovljenika, krajem 2025. bilo ih je 33 posto, rekao je Vidiš objašnjavajući izmjene dviju zakona u sustavu kapitalizirane mirovinske štednje.
Prosječna mirovina popela se na 706 eura
Obvezni mirovinski fondovi (OMF) imali su na kraju prošle godine više od 2,4 milijuna članova i upravljali imovnom većom od 26,4 milijarde eura, o čemu smo više pisali ovdje. Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF) upravljaju imovinom od 1,6 milijardi eura, što je porast od 213 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Tako uz obavezni drugi stup sve više građana štedi i u trećem stupu. U prosincu 2025. bilo je više od 495 tisuća članova, a broj im raste, dodao je Vidiš naglasivši kako Vlada kontinuirano radi na podizanju mirovina te kako zakonske izmjene već daju rezultate. Na primjeru dvije osobe izračunali smo visinu mirovine iz drugog stupa koja se dobiva uz isplatu iz prvog, o čemu smo pisali ovdje.
– U prosincu 2025. prosječna sveukupna mirovina s uključenim godišnjim dodatkom iznosila je 706 eura, od 1. siječnja ove godine dodatno će se povećati sve invalidske mirovine za 10 posto, ukinuti penalizacija prijevremenih starosnih mirovina s navršenih 70 godina, te omogućiti rad u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine s navršenih 65 godina života, rekao je državni tajnik predstavljajući izmjene zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i o dobrovoljnim mirovinskom fondovima.
Zakoni se sada samo usklađuju s europskim direktivama, uz obavezu da mirovinska društva dostavljaju informacije Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, kao tijelu za prikupljanje, kako bi bile dostupne na ESAP-u. Oporbeni zastupnici nisu toliko optimistični oko uloge mirovinskih fondova.
Država treba podići subvencije na dobrovoljnu štednju
– Većina zaposlenika obveznici su 2. mirovinskog stupa, uvjeravaju nas da je to naša štednja, no kad ljudi odu u mirovnu ne mogu s njom raspolagati kako hoće, u gotovini mogu uzeti samo manji dio, ostalo ide u anuitetima, upozorava Irena Dragić (SDP).
Ivica Ledenko iz Mosta upozorio je da su mladi, koji bi trebali štedjeti u trećem stupu, iselili, a ona nije ni privlačna jer država nije mijenjala visinu poticaja još od 2009. godine. Tih stotinjak eura, pojasnio je, danas vrijedi oko 50 eura, a poticajna sredstva koja daje država trebala bi biti oko 150 eura godišnje.
Državni tajnik istaknuo je da nije moguće odjednom dignuti cijelu kapitaliziranu štednju 2. stupa, te da s tim sredstvima treba biti iznimno odgovoran, jer ako se štednja potroši, nezamjenjiva je. Gospodarstvo raste, pa i dohoci, trećina novih umirovljenika bira kombiniranu mirovinu, splet je niza faktora, ali definitivno su pomogle i zakonske izmjene, rekao je državni tajnik o sve većem interesu građana za drugi i treći stup.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
