BUZ rast mirovina i plaća ne vidi kao lijek za inflaciju: ‘Više novca znači novi rast cijena’
Inflacija pogađa sve, a najviše umirovljenike, posebno u Hrvatskoj gdje je rast cijena jedan od najvećih među zemljama koje su uvele euro. Stranka Blok umirovljenici zajedno nudi nekoliko rješenja, prije svega jačanje domaće proizvodnje i povećanje ponude. Vlada na rast cijena reagira dizanjem plaća i mirovina, a to samo onda, smatra čelnik BUZ-a Milivoj Špika, stvara novi rast cijena.
Umirovljenici sve teže prate rast cijena | Pexels
Inflacija je u rujnu iznosila 4,2 posto na godišnjoj razini, o čemu smo pisali ovdje, a jedna je od najvećih među članicama Europske unije koje imaju euro. Plaće i mirovine kaskaju za rastom cijena, posebice hrane. Na to upozorava i stranka Blok umirovljenici zajedno koja kao problem vidi nedostatak vlastite proizvodnje, posebno hrane. To nas, ističu, dovodi do pretjerane ovisnosti o stranim trgovačkim lancima koji su preuzeli gotovo potpunu kontrolu nad opskrbom hranom.
‘Rast plaća i mirovina samo stvara novi rast cijena’
– Zbog slabe, odnosno nedostatne domaće proizvodnje, posebno u sektoru hrane, Hrvatska je postala tržište uvozne ovisnosti. Strani trgovački lanci, koji upravljaju najvećim dijelom maloprodaje, koriste tu činjenicu kako bi dozirali uvoz i kontrolirali ponudu, čime izravno utječu na cijene. Kada robe nema dovoljno, cijene rastu, ali u Hrvatskoj to nije rezultat tržišne logike, već svjesne politike maksimiziranja dobiti na teret građana. Drugim riječima, cijene se danas ne određuju prema troškovima proizvodnje, nego prema psihološkom pragu kupovne izdržljivosti stanovništva, ističe čelnik BUZ-a Milivoj Špika.
Podizanjem plaća u javnom sektoru i redovitim polugodišnjim usklađenjima mirovina, ističe Špika, u sustav se u veoma kratkom razdoblju ubrizgava veća količina novca, ali u isto vrijeme bez povećanja ponude roba i usluga koje bi po vrijednosti odgovarale povećanju novčane mase. Time se, smatra, stvara neravnoteža između novčane mase i realne vrijednosti roba i usluga na tržištu, što naravno vodi k rastu cijena. Kako se blagi rast plaća odrazio na mirovine isplaćene u listopadu, pisali smo ovdje.
– Kada inflacija, odnosno povećanje cijena “pojede” navedeni rast primanja, država ponovo reagira novim usklađenjem mirovina i novim povećanjem plaća u javnom sektoru i tako se zatvara začarani krug inflacijskih ciklusa. Više novca u opticaju uz iste količine roba znači samo novi rast cijena. Takvom politikom se ne rješava uzrok, već neprestano liječe posljedice, jer tako trošimo sve više, a kupujemo isto ili sve manje, smatraju u BUZ-u.
Ojačati domaću proizvodnju i povećati ponudu
Lijek protiv inflacije nije kontrola cijena niti stalno podizanje plaća u javnom sektoru, već povećanje stvarne ponude roba i usluga. Kada na tržištu ima više proizvoda nego novca u opticaju, pojašnjava Špika, cijene prirodno padaju ili se barem stabiliziraju.
– Da bi se to postiglo postoji samo jedno rješenje, Hrvatska mora ojačati vlastitu proizvodnju, posebno u poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Sve dok ovisimo o uvozu hrane, bit ćemo taoci stranih distributera koji kontroliraju ponudu i diktiraju cijene. Samo zemlja koja proizvodi može utjecati na tržište, sve ostalo znači podređenost interesima onih koji prodaju, a ne onih koji kupuju, zaključuju iz BUZ-a.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
