Vraćeno 200 stanova vlasnicima: Zaštićeni najmoprimci nisu zadovoljni
Zaštićeni najmoprimci i vlasnici stanova ne mogu se usuglasiti oko problema osoba koje su u bivšem sustavu dobile stanarsko pravo u privatnim stanovima. Država je vratila 200 stanova vlasnicima te isplatila 192 najmoprimca. Vlasnici pozdravljaju ovakvu provedbu Zakona, a stranka umirovljenika i udruge stanara upozoravaju da je program Statileo, prema kojem se iseljavaju i obeštećuju zaštićeni najmoprimci, protuustavan. Pučka pravobraniteljica tvrdi su problemi zaštićenih najmoprimaca dio šire krize stanovanja u Hrvatskoj.
Zagreb | Foto: Pexels
Zaštićeni najmoprimci i vlasnici stanova i dalje se ne mogu usuglasiti oko načina rješavanja dugotrajnog problema osoba koje su još u bivšoj državi dobila stanarsko pravo u privatnim domovima. Dok se jedni pozivaju na pravo na dom, a drugi na pravo vlasništva, država je do sad vratila 200 stanova vlasnicima i isplatila 192 najmoprimca, prenosi Index.
Najmoprimcima oko 70.000 eura od države
Prema podacima Ministarstva graditeljstva, prosječna isplata zaštićenim najmoprimcima iznosi oko 70.000 eura. Pet najmoprimaca se odlučilo za preseljenje u državni stan, gdje plaćaju najamninu od dva eura po kvadratnom metru. Imaju i mogućnost kasnijeg otkupa stana po povoljnim uvjetima. Dvanaest zaštićenih najmoprimaca samoinicijativno se iselilo iz privatnih stanova te čekaju useljenje u državne stanove.
Riječ je o rezultatima provedbe zakona koji uređuje status zaštićenih najmoprimaca, a na snazi je već deset mjeseci. Njegovom je primjenom do sad obuhvaćeno više od 300 osoba. Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske donesen je u travnju 2023., a provedba je započela početkom 2024. godine. Zakon predviđa pet mogućih modela rješenja odnosa između najmoprimaca i vlasnika, a to su nagodba, isplata, preseljenje, zamjena stanova te otkup.
SU i udruge: Zakon je protuustavan
Stranka umirovljenika (SU) i stanarske udruge upozoravaju da je program Statileo protuustavan, da ugrožava pravo na dom i traže njegovu odgodu. SU tvrdi da je u lipnju 2023. godine bilo 3.734 zaštićenih najmoprimaca, sada ih je u Registar stanova Ministarstva graditeljstva upisano 2.235. Riječ je o 1.213 nekretnina na koje pravo vlasništva polaže 3.197 subjekata. Predsjednica Udruge hrvatski savez stanara – građana EU, Gordana Vojković, tvrdi da Statileo treba zaustaviti jer ne poštuje Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1997. godine. Više o zahtjevima stanara i SU-a pisali smo ovdje.
– Najmanje što RH može sada učiniti je da se odgodi primjena Programa Statileo za iseljavanje 200 stanova što bi za zaštićene najmoprimce bila kakva takva pravna sigurnost. U prvoj polovici ove godine je provedeno iseljenje i isplata za 174 kućanstava. Po Programu oni su iseljeni u državne nekretnine koje se mahom nalaze u podrumskim i tavanskim prostorima i u isključivom su vlasništvu države. Do kraja godine planira se rješavanje dodatnih 200 stanova, od čega strepi više stotina ljudi i to mahom vremešni ljudi, pa i invalidi, kazala je na nedavnoj konferenciji za medije glasnogovornica SU-a Vesna Horvat.
Pravobraniteljica: Mnogi najmoprimci su starije životne dobi
Država u svom vlasništvu ima oko 600 stanova koji zahtijevaju obnovu, a planira se izgradnja još 250 do 300 novih, podsjeća Ministarstvo graditeljstva. Projekti su već pokrenuti u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, s više od 250 stanova namijenjenih zaštićenim najmoprimcima. Ministar Branko Bačić naglašava da država nastoji održati ravnotežu između prava na vlasništvo i prava na dom, te najavljuje nastavak gradnje i obnove stanova. Dok SU i udruge stanara tvrde da je zakon protuustavan, Bačić ističe da je prošao test ustavnosti. Ministar Bačić nedavno je ustvrdio da država plaća penale jer ‘vlasnici upisani u zemljišnim knjigama ne mogu konzumirati svoje vlasničko pravo’. Više o tome čitajte ovdje.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorava da su problemi zaštićenih najmoprimaca dio šire krize stanovanja u Hrvatskoj. Poručuje da godinama ističe važnost pravedne ravnoteže između interesa vlasnika i najmoprimaca, koji su u ovu situaciju, kako kaže, došli postupanjima države. Iako je Ustavni sud odbacio prijedloge za ocjenu neustavnosti zakona, otvoreno je pitanje njegove provedivosti, posebno zbog nedostatka državnih stanova za najam. Pravobraniteljica također upozorava da su mnogi najmoprimci starije životne dobi i narušenog zdravlja, pa bi preseljenja mogla ugroziti njihovu sigurnost i dobrobit.
Udruge: Mjere su teško provedive
Vlasnici stanova pozdravljaju Zakon, smatrajući ga korakom prema vraćanju njihovih prava nakon desetljeća ograničenja. Ministarstvo pak tvrdi da se provode europske presude i smanjuje broj predmeta, dok pravobraniteljica ističe važnost učinkovite provedbe i dostupnosti stanova. Udruge upozoravaju da su ponuđene mjere teško provedive zbog manjka stanova i preniskih naknada. Mnogi stariji najmoprimci žive u neizvjesnosti i strahu od preseljenja, što za njih nije samo pitanje imovine, već i dostojanstva.
– Stalno ističem ne radi se tu samo o par tisuća, tu se radi domaćinstvima, najmanje tri osobe po domaćinstvu. Svi mi moramo sada izaći. Nudi se 33 kvadrata za zaštićenog najmoprimca i 10 kvadrata za svakog sljedećeg člana domaćinstva, ali ne ukupno više od 55 kvadrata, a da ironija bude veća – tih stanova nema. Kako možete donijeti zakon, a da niste osigurali osnovne pretpostavke da se taj zakon može provoditi, poručila Predstavnica Hrvatske udruge stanara i suvlasnika, bivša odvjetnica i bivša sutkinja Danica Mirković Vejvoda na nedavnoj konferenciji za medije.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
