Međunarodni dan starijih: ‘U zdravim društvima stariji su pokretači napretka’
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada. Starijih od 65 godina u Hrvatskoj je sve više te smo po tome jedna od najstarijih država u Europi. Sve veći broj starijih živi u riziku od siromaštva. Stranka umirovljenika poziva na međugeneracijsku suradnju i ističe da u zdravim društvima starije osobe nisu pasivni korisnici, već pokretači napretka. Predsjednica SUH-a umirovljenicima je poručila da se moraju sami pobrinuti za sebe, jer država ne čini dovoljno.
Umirovljenici | Foto: Pexels
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se prvog dana listopada kako bi se istaknula važnost poboljšanja kvalitete njihova života, kao i sprječavanja njihove izoliranosti i marginalizacije u društvu. U Hrvatskoj je sve više građana koji su stariji od 65 godina, a prosječan stanovnik ima u prosjeku 44,5 godina, što našu zemlju svrstava među najstarije u Europi.
Sve više starih ljudi i siromaštva
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine 22 posto stanovnika je starije od 65 godina, a procjena je da će do 2040. godine to biti više od 27 posto. Svaka četvrta žena starija je od 65 godina, dok je u toj životnoj dobi svaki peti muškarac. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2024. godinu ukazuju da je čak 37 posto starijih u riziku od siromaštva, a rizik je puno većih kod onih koji žive sami, a više o tome ovdje. S godinama se, nažalost, povećava postotak starijih građana koji žive sami. Tako je u 2021. godini 55 posto starijih osoba živjelo samo, a posljednji podaci pokazuju da ih čak 61 posto živi samo.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorila je da siromaštvo može kočiti ostvarivanje cijelog niza ljudskih prava. Među njima su pravo na zdravlje, socijalnu sigurnost, adekvatno stanovanje, pristup pravosuđu te jednakost, odnosno zaštitu od diskriminacije. Kao primjer je navela da siromašne osobe ne mogu kupiti dovoljno hrane ili barem one kvalitetne što im, kao i teški uvjeti života, bez grijanja i u vlažnim prostorima, može ugroziti zdravlje. Očito rješenje za to bi bile veće mirovine. Iako se mirovine povećavaju dva puta godišnje sa svakim usklađivanjem, to su nominalna povećanja koja ne prate realan rast u povećanju kupovne moći, tvrdi Blok umirovljenici zajedno. Više o tome čitajte ovdje.
Sve više umirovljenika radi zbog niskih mirovina
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje mirovinu za 1,2 milijuna umirovljenika. Ako gledamo bez isplata u inozemstvo, prosječna mirovina za 940.969 umirovljenika u rujnu je iznosila 633,75 eura. Međutim, oko 60 posto umirovljenika prima manju mirovinu, više o tome pisali smo ovdje. Mjesec ranije, prije usklađivanja, prosječna mirovina je bila 34,89 eura manja. Ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić nedavno je kazao da će prosječna mirovina do kraja godine prijeći 700 eura, a cilj je da do kraja mandata prijeđe 800 eura. Zbog niskih mirovina sve više umirovljenika odlučuje se na rad u mirovini.
Umirovljenici trenutačno imaju mogućnost raditi na pola radnog vremena, a od iduće godine stariji od 65 moći će raditi puno radno vrijeme, ali uz primanje pola mirovine. Stranka umirovljenika (SU) ne podržava takav sustav jer smatraju da je ta mjera socijalno nepravedna i pravno neutemeljena te je podnijela Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti te zakonske odredbe. Više o tome čitajte ovdje. Zadnji podaci pokazuju da je zaposleno oko 38.000 umirovljenika, što 6.000 više nego lani. Zbog niske mirovine umirovljenik Miljenko (77) radi kao taksist, nakon što je i cijeli radni vijek proveo iza volana, više o tome pisali smo ovdje.
Stanišić: Umirovljenici se trebaju uzdati u se i svoje kljuse
Ministar Piletić je kazao na konferenciji za medije da je Međunarodni dan starijih osoba prilika da shvatimo koji je doprinos naših starijih osoba u društvu, koje baštine njihovog rada i truda mi danas uživamo te kako to cijenimo i vraćamo kao društvo. Povodom ovog dana starijih osoba poruku umirovljenicima je poslala i predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić.
– Umirovljenici se nažalost moraju uzdati u se i svoje kljuse. Ipak moraju voditi računa sami o sebi. Koliko god se država trudi, mislim da je to nedovoljno. Neka žive život kako god znaju i umiju, najbolje što mogu i neka pomognu. A kad ćemo se boriti za bolje mirovine neka budu tu kada ih trebamo. I neka budu glasni, a ne da se svaki povuče u svoj ćošak i ne sudjeluju ni u čemu i misle da će se par ljudi koji govore nešto izboriti za njih. Trebamo biti glasni i aktivni, poručila je Stanišić.
SU: U zdravim društvima starije osobe nisu pasivni korisnici
SU je poslao čestitku povodom Međunarodnog dana starijih osoba i pozvao društvo da se mobilizira na pomoć potrebitima, ali i da se sukladno UN-ovom apelu ‘potiču transformativne uloge starijih osoba u djelovanju, lokalno i globalno’. Ističu da treba podići svijest o prilikama i izazovima starenja stanovništva. Dodaju da sva ministarstva mogu doprinijeti svojim programima uključenosti starijih u društvo, a ne samo Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo rada.
– Također, osim po pitanju solidarnosti, pobrinimo se, mladi za stare, stari za mlade, da imamo međugeneracijsku suradnju. Istraživanja pokazuju da se trećina starijih susreće s diskriminacijom po dobi, a ona se u društvu i najmanje osporava, za razliku od primjerice rasizma ili seksizma. Rješavanje problema počinje prepoznavanjem problema. Kao društvo trebamo cijeniti i iskoristiti tu transformativnu ulogu starijih osoba u izgradnji otpornih i pravednih društava. U zdravim društvima starije osobe nisu pasivni korisnici već pokretači napretka. Doprinose svojim znanjem i iskustvom u područjima kao što su zdravstvena jednakost, financijska dobrobit, otpornost zajednice i zagovaranje ljudskih prava, poručio je predsjednik SU-a Lazar Grujić.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
