Starije osobe, žene, invalidi i migranti: Rješenje za nedostatak radne snage EU-a
Europska unija suočava se s ozbiljnim problemom nedostatka radne snage, koji bi do 2050. mogao smanjiti radnu snagu za 18 milijuna ljudi. Europska komisija upozorava da bi bolja integracija žena, starijih osoba, migranata i osoba s invaliditetom na tržištu rada mogla ublažiti taj problem, povećati zaposlenost i podržati gospodarski rast.
Umirovljenice šeću stazom | Foto: Pexels
Nedostatak radne snage, osim u Hrvatskoj, muči i Europsku uniju. Europska komisija je zaključila da bi bolja integracija žena, starijih osoba, migranata i osoba s invaliditetom na tržištu rada mogla pomoći u ublažavanju nedostatka vještina i radne snage. To bi također moglo nadoknaditi demografske promjene koje bi mogle smanjiti radnu snagu EU-a za do 18 milijuna do 2050.
Čak 20 milijuna starijih od 55 nisu na tržištu rada
Izvješće Komisije o zapošljavanju i socijalnim kretanjima u Europi za 2025. (ESDE) ističe se da se jedna petina radno sposobnog stanovništva, oko 51 milijun ljudi, trenutačno nalazi izvan tržišta rada EU-a. Od toga veliku većinu čine žene, osobe u dobi od 55 do 64 godine, migranti i osobe s invaliditetom. Olakšavanje pristupa tržištu rada pridonijelo bi i postizanju cilja EU-a u pogledu stope zaposlenosti od 78 posto do 2030. Istodobno bi se podržao i cilj EU-a za smanjenje siromaštva do 2030. EU je 2024. otvorio 1,8 milijuna radnih mjesta više nego u 2023. pa je time stopa zaposlenosti porasla na 75,8 posto, a stopa nezaposlenosti je pala na novu povijesno nisku razinu od 5,9 posto.
Unatoč napretku, gotovo 20 milijuna osoba u dobi od 55 do 64 godine nije dio tržišta rada EU-a, često zbog pravila o umirovljenju, zdravstvenih problema ili nedovoljne fleksibilnosti na radnom mjestu. U izvješću se ističe da mirovinske reforme, postupno umirovljenje, proširena dugotrajna skrb, osposobljavanje i profesionalno usmjeravanje mogu pomoći da stariji radnici ostanu aktivni. Umirovljenici koji su navršili 65 godina moći će od 1. siječnja 2026. raditi na puno radno vrijeme, do sada su mogli na pola, ali u tom slučaju će primati pola mirovine. Više o tome pisali smo ovdje.
Nezaposleno 32 milijuna žena
Sudjelovanje žena na tržištu rada u EU-u i dalje je 10 postotnih bodova niže od sudjelovanja muškaraca. Nije zaposleno 32 milijuna žena, prvenstveno zbog neplaćenih obveza skrbi, ograničene dostupnosti skrbi za djecu i destimulirajućih mjera u sustavima poreznih olakšica. Oko 75 posto majki male djece izvan radne snage ističe obveze skrbi kao glavni razlog, u usporedbi sa samo 13 posto očeva. Izvješće pokazuje da bi se širenjem skrbi o djeci stopa zaposlenosti žena u nekim državama članicama mogla povećati za do 30 posto, a BDP EU-a za do 1,7 posto.
Više od sedam milijuna migranata u EU-u trenutačno je izvan radne snage. Više je razloga za to, uključujući jezične poteškoće, nepriznavanje kvalifikacija, diskriminaciju i administrativne prepreke. Migranti su suočeni s najvećim rizikom od siromaštva od svih demografskih skupina radne snage (38 posto). Međutim, donose ključne vještine koje mogu pomoći u rješavanju problema nedostatka radne snage u sektorima s hitnim potrebama. Izvješće pokazuje da dobro osmišljeni porezni poticaji, s potporom za traženje posla, jezičnim osposobljavanjem i jednostavnijim radnim dozvolama, mogu povećati sudjelovanje migranata u radnoj snazi.
Iskorištavanje potencijala osoba s invaliditetom
Od 44 milijuna radno sposobnih osoba s invaliditetom, njih 56,4 posto radilo je 2024., u odnosu na 55,6 u 2022., u usporedbi s 84 posto osoba bez invaliditeta. U izvješću je utvrđeno da su sustavi kvota, mjere protiv diskriminacije i ciljano zapošljavanje učinkoviti alati za njihovu integraciju. Strategijom EU-a o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. promiču se uključiva radna okruženja, a inicijativa Unija vještina pomaže u stjecanju kompetencija kako bi osobe s invaliditetom mogle potpuno iskoristiti svoj potencijal. Od 28. lipnja 2025. u EU, uključujući Hrvatsku, tvrtke i javne službe morale su svoje proizvode i usluge učiniti pristupačnijima, posebno starijim osobama i osobama s invaliditetom. Više o tome pisali smo ovdje.
Godišnje izvješće Komisije o zapošljavanju i socijalnim pitanjima prati situaciju na tržištu rada u Europi. Kako bi tržište rada postalo uključivije i riješio se problem nedostatka radne snage, Komisija provodi niz inicijativa, poput preporuka o minimalnom dohotku, akcijskog plana za manjak radne snage i vještina, mjera za bolje iskorištavanje talenata u regijama te inicijativa za pravednu i učinkovitu mobilnost radnika. Očekuje se da će predstojeći planovi za europski stup socijalnih prava i kvalitetna radna mjesta dodatno će ojačati te napore i konkurentnost EU-a.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
