Mirovinski sustav ove zemlje u kolapsu: Predložen porez za najbogatije
Njemački mirovinski sustav više nije održiv, što je jedna od posljedica demografskih promjena. Kada se postojeći sustav formirao u prošlom stoljeću, stope nataliteta su bile puno veće. Tako je 1962. šest zaposlenih financiralo jednog umirovljenika, a u 2020. je to bilo 1,8 zaposlenih. Njemačka iz proračuna izdvaja oko 100 milijardi eura na mirovinski sustav i samo zato još uvijek opstaje. Iako se ne slažu svi s uvođenjem posebnog poreza za bogatije umirovljenike, svi se slažu da je reforma neophodna i to čim prije.
Umirovljenici u šetnji | Foto ilustracija: Canva
Kada se u Njemačkoj 1955. godine raspravljalo o tome kako bi mirovinski sustav trebao izgledati, kancelar Konrad Adenauer navodno je rekao ‘djeca se uvijek rađaju’. Pod njegovim pritiskom uveden je takozvani generacijski ugovor. To znači da radno aktivno stanovništvo financira umirovljenike doprinosima od svoje plaće. No, takav sustav više nije održiv, piše DW.
Do 2039. će većina današnjih zaposlenih otići u mirovinu
Sustav je tada počivao na visokoj stopi nataliteta i nižem životnom vijeku. Tada je svaka žena rađala prosječno dva do tri djeteta, a 60-ih godina broj novorođenih prelazio je milijun godišnje. Generacija ‘baby boomera’ bila je demografski vrhunac. No od 70-ih broj rođenih rapidno je pao, a sada se najbrojnije generacije približavaju mirovini. Procjene pokazuju da će do 2039. trećina današnjih zaposlenih otići u mirovinu, dok mlađe dobne skupine neće moći nadoknaditi taj gubitak. Mladi u Njemačkoj danas čine svega 10 posto stanovništva, više o tome čitajte ovdje.
Time se stvara sve veći pritisak na socijalne sustave jer manji broj radnika i poslodavaca mora financirati rastući broj umirovljenika. Prema ekonomistima, posljedice će biti rast doprinosa i poreza, što Njemačku čini manje privlačnom za ulaganja i kvalificiranu radnu snagu. Upozorava se na problematičan začarani krug – rast doprinosa, odlaska kvalificiranih radnika koji su najčešće veoma mobilni.
Novi porez za najbogatije umirovljenike?
Generacijski ugovor koji je uveo Adenauer više ne funkcionira jer je 1962. šest zaposlenih financiralo jednog umirovljenika, a 2020. je to bilo 1,8 zaposlenih. Na njemačke mirovine se iz proračuna izdvaja oko 100 milijardi eura godišnje i samo zbog toga i opstaju. Na mogući kolaps sustava upozorava se godinama, ali politika je malo učinila po tom pitanju. S jedne strane, iz straha od gubitka starijih birača, a s druge zbog kratkotrajnog demografskog oporavka izazvanog doseljavanjem. Vlada je čak fiksirala stopu zamjene na oko 48 posto i obećala je zadržati do 2031. godine. Sve više Nijemaca je u strahu da neće moći živjeti od svoje mirovine i da će raditi do 70. godine. Više o tome pisali smo ovdje.
Iduće godine jedna komisija započinje s izradom prijedloga za temeljitu mirovinsku reformu. Traže se i kratkoročne ideje. Znanstvenici Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) predlažu uvođenje solidarnog doprinosa za pripadnike generacije ‘baby boomera’. Prema tome, bogatiji umirovljenici bi morali dati svoj doprinos. Uveo bi se poseban porez od 10 posto na sve vrste prihoda u starosti, uključujući imovinu i mirovine iz dobrovoljnih fondova, dok bi tisuću eura mjesečno ostalo neoporezivo. To bi opteretilo oko 20 posto kućanstava s najvišim mirovinama.
Kritike: ‘Nije pravedno opteretiti samo umirovljenike’
Ekonomist Marcel Fratzscher iz DIW-a smatra da bi ‘baby boomeri’ trebali snositi dio troškova jer su imali malo djece, a radni vijek jedva da je rastao u skladu s očekivanim životnim vijekom. Predložio je da oni daju dodatni financijski doprinos, umjesto da se teret prebacuje na mlađe generacije. Ta ideja naišla je na brojne kritike. CDU je prijedlog odbacio kao nepravedan i destabilizirajući. Upozoravaju da umirovljenicima ne može preko noći biti oduzet dio primanja. Kritike stižu i iz sindikata, gdje ističu da bi takav namet opteretio samo umirovljenike, dok bi veliki prihodi od najamnina, poduzeća i kamata ostali pošteđeni.
Bez obzira na suprotna mišljenja, svi se slažu da mirovinski sustav treba reformu. Pogotovo jer sve više umirovljenika ne može živjeti od svojih mirovina. U mirovinski sustav doprinos uplaćuju samo zaposleni u radnom odnosu, i to 18,6 posto plaće, podijeljeno između radnika i poslodavca. No državni službenici, privatnici i još neke skupine su izuzete, pa tako tek oko 79 posto zaposlenih uplaćuje u zajedničku blagajnu. Pravo na mirovinu stječe se nakon najmanje pet godina uplata.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
