Novo istraživanje o starenju: Nije samo do genetike i navika, nego i do politike
Ljudi koji žive u pravednijim, sigurnijim i društveno uređenijim državama stare sporije, pokazalo je novo međunarodno istraživanje. Istraživači su uspoređivali podatke više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja i otkrili da na brzinu starenja ne utječu samo geni i način života, već i politički i društveni uvjeti. Tako je istraživanje pokazalo da se sporije stari u bogatim državama, a brže u siromašnim.
Umirovljenici | Ilustracija: Pexels
U novom istraživanju međunarodni je tim istraživača analizirao podatke više od 160.000 ljudi iz 40 zemalja kako bi utvrdili čimbenike koji stoje iza zdravog starenja. Usporedili su kako ti čimbenici djeluju na ljude diljem svijeta, a proučavana su četiri kontinenta – Afrika, Azija, Europa i Južna Amerika. Istraživanje je objavljeno u medicinskom časopisu Nature Medicine, prenosi BBC Science Focus. Ako gledamo prostor Hrvatske, prosječna starost ukupnog stanovništva 1971. godine iznosila 34 godina, dok je 2021. godine ona iznosila 44,3 godine, više o tom pisali smo ovdje.
‘Na starenje ne utječe samo biologija i način života’
Istraživači su prvo morali odrediti koliko brzo ljudi u prosjeku stare. Za to su koristili alat koji se zove ‘sat biobihevioralne dobi’. Riječ je o modelu umjetne inteligencije koji izračunava razliku između nečije kronološke dobi, odnosno stvarne dobi i predviđene dobi, koja se temeelji na životnim navikama i rizicima. Na primjer, ako imate 50 godina, ali na temelju vaših čimbenika rizika model je predvidio da imate 55 godina, vaša biobihevioralna razlika u dobi bila bi pet godina. Otkrili su da Europljani imaju najvišu razinu zdravog starenja. Starije biobihevioralne dobi bile su češće u zemljama s nižim prihodima.
– Ova studija je važna jer redefinira starenje kao proizvod ne samo biologije i načina života, već i širih okolišnih i sociopolitičkih sila – ističući da mjesto i način života ljudi mogu značajno ubrzati ili odgoditi starenje, rekao je za BBC Science Focus dr. Morten Scheibye-Knudsen, koji nije bio uključen u studiju, a inače je Scheibye-Knudsen je izvanredni profesor starenja na Sveučilištu u Kopenhagenu u Danskoj.
Sjever Europe ‘najbolji’ u starenju
Na prvom mjestu su Danci, koji su u prosjeku bili 2,35 godina mlađi od svoje kronološke dobi. Istraživanje je pokazalo da Danska ima najbolje ekološke, društvene i političke uvjete potrebne za sporije starenje i zdraviji život. To ne iznenađuje rpeviše s obzirom da su često pri vrhu kada su u pitanju istraživanja zadovoljstvom životom. Nakon Danske slijedi Nizozemska i Finska. Prosječna dob među EU zemljama u 2024. godini je iznosila 44,7 godina, više o tome pisali smo ovdje.
Najbrže su starili ljudi u Egiptu, gdje je biobihevioralna dob pojedinaca bila u prosjeku 4,75 godina viša od njihove kronološke dobi. Nakon Egipta slijedila je Južna Afrika, a zatim zemlje Južne Amerike. Unutar Europe, istočne i južne regije iskusile su brže starenje.
Zašto se bolje stari na sjeveru Europe?
Istraživači su otkrili da su ključni čimbenici fizički, poput kvalitete zraka, i društveni, uključujući ravnopravnost spolova i socioekonomski status. Međutim, zanimljivo je da su drugi veliki utjecaj imali sociopolitički čimbenici. Ispostavilo se da je zdravo starenje snažno povezano s time djeluju li političari u vašem interesu, imaju li političke stranke slobodu, postoje li demokratski izbori i imate li pravo glasa.
– Zašto ispada da politika ubrzava starenje je svakko intrigantna misterija u ovoj studij. Mehanizmi poput kroničnih povišenih stresnih reakcija zbog nesigurnosti i razlika u zdravstvenoj skrbi mogli bi biti uključeni u ovaj odgovor, rekla je Scheibye-Knudsen.
Poziv za rješavanjem velikih zdravstvenih razlika diljem svijeta
Ovo istraživanje je otkrilo da su osobe s ubrzanim starenjem osam puta sklonije teškoćama u obavljanju svakodnevnih zadataka i četiri puta sklonije kognitivnom padu. Istraživači također naglašavaju da njihovi nalazi otkrivaju povezanosti, a ne uzročno-posljedične veze. Ipak, kažu da istraživanje naglašava hitnu potrebu za rješavanjem zdravstvenih razlika diljem svijeta.
– Iznenađujuće, čimbenici rizika imali su jači utjecaj od zaštitnih, a pojedinci u zemljama s nižim prihodima pokazali su značajno ubrzano starenje bez obzira na socioekonomski status pojedinca. Mislim da je ovo još jedan snažan argument za ulaganje u univerzalna rješenja poput univerzalnog obrazovanja i zdravstvene zaštite kako bi se održalo zdravlje stanovništva, poručila je Scheibye-Knudsen.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
