[14.12.] Rođen francuski liječnik i prorok Nostradamus, čija su Proročanstva objavljena u milijunima primjeraka

Vladimira Paleček
14. prosinca 2017.
Vremeplov
A- A+

Nostradamus (14. prosinca 1503. – 2. srpnja 1566.) rođen kao Michel de Nostredame, francuski je liječnik i prorok čija su Proročanstva objavljena u milijunima primjeraka te su i danas najpoznatija knjiga proročanstava ikad tiskana.

Foto: wikipedia

Michel de Nostradame, većini znan kao Nostradamus, rođen je 14. prosinca 1503. u mjestu St. Rémy de Provence u francuskoj pokrajini Provansi. Njegovi roditelji bili su neplemenitog porijekla iz okolice grada Avignona te su – kako je doba u kojem je živio bilo i doba inkvizicije – prešl sa židovstva na katoličanstvo kada mu je bilo devet godina. Nostradamus je bio najstariji od petero djece, a njegovo je školovanje bilo u rukama njegova djeda s majčine strane, inače liječnika koji je mnogo znao o ljekovitom bilju, a koji ga je podučavao osnovanama latinskog, grčkog i hebrejskog jezika kao i matematici te astrologiji.

Kada mu je djed preminuo, Nostradamusa su roditelji poslali na školovanje u Avignon gdje je pokazivao velik interes za astrologiju. 1522. roditelji ga šalju na studij medicine u Montpellier. Nakon tri godine dobiva liječničku licencu te odlazi u seoske dijelove Francuske kako bi pomagao žrtvama kuge koja je u to doba harala Francuskom. Nakon četiri godine vraća se u Montpellier kako bi obranio svoj doktorat. Tamo ostaje oko godinu dana, ali njegov posve nov pristup liječenju pacijenata dovodi ga u neugodne situacije te stoga odlazi u Toulouse, gdje će se baviti liječničkim zvanjem. Uskoro se ženi mladom djevojkom iz visokog društva, čije je ime ostalo nepoznanica do danas. U braku dobivaju sina i kćer, no uskoro slijedi serija tragedija. Unatoč svim njegovim naporima, od kuge mu umiru i supruga i oboje djece. Činjenica da nije mogao pomoći vlastitoj obitelji, unatoč svom liječničkom znanju, imala je na njega strahoviti utjecaj.

Radio je noću, okružen okultnim knjigama

Godine 1550. objavljuje Almanah, a nakon 1554. Predviđanja – knjigu koja ga je ohrabrila da se ozbiljnije pozabavi Prorčanstvima. Jednu od prostorija u kući pretvorio je u sobu u kojoj je, kako kaže u Prorčanstvima, radio noću okružen okultnim knjigama. Do 1555. završio je prvi dio knjige koja je sadržavala predviđanja počevši od njegovog vremena pa sve do kraja svijeta. Iste godine Macc Bonhomme je u Lyonu objavio prva Nostradamusova djela. Od tada izdanja Nostradamusovih proročanstava uvijek su rasprodana. Malo se autora, osim sastavljača biblijskih tekstova, može pohvaliti takvom popularnošću u tako dugom vremenskom razdoblju.

Prorčanstva je pisao u stihovima, zagonetnim, dvosmislenim stilom, jer je postojala opasnost da ga proglase vještcem, a također je želio da neupućenima tajne proročanstva ostanu nepoznate. Knjiga, iako još nedovršena, tiskana je 1555. i sadržavala je prve tri centurije i početak četvrte. Čuvši za Nostradamusa kraljica Katarina de Medici pozvala ga je na dvor te ga proglasila dvorskim liječnikom. Kada je osjetio da mu se bliži kraj, napisao je oporuku i pozvao mjesnog svećenika kako bi mu dao posljednju pomast. Kada ga je sluga napuštao te noći rekao mu je da ga ujutro neće vidjeti živa. Bilo je kao što je i predvidio.

Zanimljivo je spomenuti da je još kao student podržao Kopernikovu teoriju da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca – 100 godina prije nego što će Galileo biti suđen za isto uvjerenje. Na Nostradamusovu grobu stoji ovaj epitaf:

„Ovdje leže kosti glasovitog Michaela Nostradamusa

čije je gotovo božansko pero jedino bilo,

prema sudu svih smrtnika,

dostojno zapisati pod zvjezdanim nadahnućem

buduće događaje cijelog svijeta…

neka potomstvo ne dira njegove ostatke.“

 

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap