Preminuo Matej Horvat iz Međimurja najstariji ispirač zlata u Hrvatskoj

Ivan Tomašković
1. veljače 2018.
Priče
A- A+

U pitoresknom Međimurju nekad se ispiralo zlato. Svjedoka iz tog vremena gotovo da i nema, a danas je u 96. godini preminuo Matej Horvat Japica iz Gornjeg Vidovca.

On je bio najstariji ispirač zlata u Hrvatskoj, a vrlo vjerojatno i u Europi.

“Nije bilo lako tražiti zlato. Mukotrpan je to posao bio, jer Drava nije uvijek bila darežljiva”, ispričao nam je prije smrti najstariji živući ispirač zlata Matej Horvat, popularni Japica iz Donjeg Vidovca.

Najviše je zlatara, njih dvjesto sa stotinu čamaca dolazilo iz njegova sela, gdje je bila i otkupna stanica. U susjednim mjestima Svetoj Mariji je bilo osam, a u Donjoj Dubravi dvadeset. Majstoru ispiraču Japicu je preporučio rođak, a prvo iskustvo bilo je mučno.

“Prvi odlazak na rijeku bio kada se već zima spuštala. Bio sam pokisnuo i promrzao. Kada sam u Donjem Vidovcu upoznao jedno mlađe društvo koje se bavilo ispiranjem, pridružio sam im se i od tada moje radno mjesto postala je rijeka Drava. Napravili smo si svoje čamce, opremu za ispiranje. Mnogo smo radili, ali se znali i zabaviti. Bilo je to lijepo razdoblje”  – prepričavao nam je Japica.

Istaknuo je da je surovost Drave odnijela i živote.

“Drava nije bila tako ukroćena i znala je odnijeti živote. No, mi smo joj zahvalni na tome. Othranila nam je obitelji i školovala djecu”, istaknuo je tada Japica.

Inače, koncesiju za ispiranje zlata na obalama dviju Drave i Mure u širini od tri metara poveljom im je još 1776. godine dala carica Marija Terezija. Zanat se prenosio s koljena na koljeno još do druge polovice prošlog stoljeća, a onda je na Dravi izgrađena hidrocentrala, utvrđene su obale i napravljeni nasipi pa rijeka u tom neprirodnom stanju sve manje erodira i meandrira, zbog čega su nestali sprudovi i pješčane obale, a s njima i komercijalno zlatarenje.

Danas se zlato ispire tek pred rijetkim turistima i živi u sjećanju onih koji su životni vijek proveli tragajući za grumenjem ili su imali sreće biti posljednja generacija naučnika tog umijeća.

Komentari

Komentiraj