Vjernike uvrijedile sličice nakon blagoslova: Gospa kratke kose i s dekolteom
Tijekom blagoslova obitelji u selima jedne županije u BiH katolički vjernici su dobili sličice Svete Obitelji za koje su mnogi rekli da su neprikladne. Kritizirali su da prikaz Marije i Isusa ne odgovara onom tradicionalnom, jer je Gospa prikazana kratke kose i s dekolteom. Autor slike je inače hrvatski akademski slikar Slavko Šohaj, čija su djela inspirirana modernom umjetnošću i osobnim pristupom likovnim motivima.
Svećenik čita Bibliju | Foto: Pexels
Katolički vjernici u BiH su tijekom blagoslova obitelji u selima Županije Posavske dobili sličicu Svete Obitelji u štali koja je izazvala masovno nezadovoljstvo i burne reakcije. Mnogi smatraju da prikaz Svete Marije i Isusa nije dovoljno tradicionalan. Pitali smo naše čitatelje koliko novaca daju svećeniku pri blagoslovu kuće, a što su nam odgovorili pročitajte ovdje.
Vjernici ljuti zbog prikaza Svete Marije i Isusa
– Tijekom blagoslova kuća u selima Županije Posavske vjernicima su podijeljene sličice koje, nažalost, ne nalikuju ni na Isusa Krista, ni na Majku Božju, ni na kršćansku ikonografiju kakvu poznajemo i poštujemo. Majka Božja prikazana je kratke kose, u tamnoj odjeći s dekolteom, a cijeli prizor više podsjeća na modernu ilustraciju nego na svetački prikaz rođenja Isusova, stoji u Facebook objavi stranice Druga Strana Podravine.
Naglašeno je da je obavijest stavljena iz zabrinutosti i poštovanja prema vjeri i tradiciji, a ne zbog zlobe. Zatim se napominje da blagoslov kuće nije prilika za eksperimentiranje s vjerom i simbolima, nego trenutak molitve i mira.
Iz Crkve su poručili da mještani mogu doći i zamijeniti sličice bez problema. Mnogi su komentirali kako su zgroženi takvim prikazom Svete obitelji, a autor te slike je zapravo hrvatski akademski slikar Slavko Šohaj. Bez obzira na to što se radi o djelu jednog od našeg najistaknutijeg slikara 20. stoljeća, vjernici smatraju da je takav prizor neprikladan.
Tko je bio Slavko Šohaj?
Slikar Slavko Šohaj rođen 1908. godine, a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1931. godine. Usavršavao se u Parizu, a bio je likovni suradnik Arheološkog muzeja i član JAZU (danas HAZU). Navodi se da je inspiriran Cezanneom i Matisseom ostvario djela uravnoteženih ritmova i osebujnog kolorističkog bogatstva. Šohaj je slikao portrete i autoportrete, aktove, mrtvu prirodu i figuralne prizore u krajoliku. Dobio je Nagradu ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo 1978. godine.
– Pretežno sam se (uostalom, poput mnogih drugih slikara) volio inspirirati nečim što je sporedno, nevažno i nepretenciozno u životu. Slikarstvo je za mene značilo dati ovim sporednim i nevažnim predmetima, a isto tako krajolicima i ljudskim bićima koja sam susretao, njihovu drugu egzistenciju, kazao je za sebe Šohaj, a citat je naveo Klaudio Štefančić, viši kustos Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, na stranicama muzeja.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
