Više od 3.000 umirovljenika iz privatnih domova ostaje bez svog mjesta jer se mijenja zakon

Josip Mihaljević
11. prosinca 2020.
Novosti
A- A+

Tragedija u Andraševcu okidač je najnovijih promjena Zakona o socijalnoj skrbi koji će postrožiti uvjete u obiteljskim i privatnim domovima za starije i nemoćne. Promjene će i srezati maksimalni kapacitet takvih domova, pa će oni domovi koji prelaze limit morati otkazati mjesta starijima koji tamo žive.

Ilustracija: Pixabay

Novi Zakon o socijalnoj skrbi najavljen je još u prošlom mandatu Vlade kada je ministrica bila Vesna Bedeković. Njen resor pripojen je Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, a oni su nedavno predstavili nacrt novoga zakona.

Maksimalni broj korisnika pada s 20 na 12

Dakle, zakon se dugo čeka, a na njegovu primjenu čekat ćemo do kraja 2021. godine, piše Jutarnji list.

Šest izgubljenih umirovljeničkih života u požaru jednog obiteljskog doma u Andraševcu poslužit će kao vodilja za strože uvjete, no novi zakon mogao bi donijeti još više problema, posebno u obiteljskim domovima. Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga trenutačno je u javnoj raspravi donosi veliku promjenu što se tiče maksimalnog kapaciteta obiteljskih domova – umjesto 20, tamo će sada moći biti 12 korisnika.

“U RH je oko 500 takvih obiteljskih domova i oni brinu o oko 10 tisuća osoba starije životne dobi. Ukoliko bi se zakon u najavi i Pravilnik pred vratima primijenili to bi značilo da bi na ulici završila jedna trećina tog broja”, kažu predstavnice karlovačke udruge StarKA koju su osnovali predstavnici obiteljskih domova Karlovačke županije.

Predsjednica udruge StarKA Sabina Angelina Latin i njezina zamjenica Tanja Ivka pisale su premijeru i ministru, traže da se nova pravila odgode:

“O Zakonu znamo ono što smo imale priliku vidjeti u medijima i po tome je najavljeno da će maksimalni broj korisnika po domu biti 12 umjesto dosadašnjih 20. To konkretno znači da će od 675 ljudi smještenih u 40 obiteljskih domova Karlovačke županije njih točno 225 morati nekamo otići”, kažu za Jutarnji list.

“Ovo je problem čitavog društva”

Kažu da ovo nije problem samo vlasnicima obiteljskih domova, nego čitavog društva. Osim maksimalnog kapaciteta, novi Pravilnik nalaže i ugradnju vatrodojave, prenamjene zgrade iz stambenih u javne, a sve to zahtijeva složene građevinske radove.

” Procjene su da će do 2030. godine kod nas svaki peti stanovnik biti stariji od 80 godina. To je blizu, a mi nemamo kamo s ljudima već sada. Čak se priča o našem ukidanju, a nitko ne priča o benefitima ovakvih domova, o radnim mjestima koje osiguravamo medicinsko osoblju, vadimo krv, a ne naplaćujemo to HZZO-u, vozimo ljude, a nismo sanitet, po 13 sati znam biti s njima na hitnoj, to su sve skriveni troškovi socijale i zdravstva koje smo mi preuzeli na sebe”, navode Latin i Ivka za Jutarnji list.

Kažu da obiteljski domovi imaju i “pandemijskih” problema – u Pravilniku piše da Stožer osigurava potrebnu zaštitnu opremu, a oni tvrde da obiteljski domovi od toga ništa ne dobiju.

“Ljudi nas mole, preklinju, primi mi oca, primi mi majku, stavi ga bilo kamo. Mi nemamo kamo s ljudima, a žele nam smanjiti broj korisnika. I pročulo se to među korisnicima. Ljudi su u strahu, pitaju se koga ću izabrati, a koga se riješiti. Nude mi čokoladu i pitaju: Hoćeš li ostaviti mene?”, ispričala je Sabina Angelina za Jutarnji list.

Ministarstvo tek potvrdilo da odgodu donošenja zakona

Iz Ministarstva rada su za Jutarnji list tek potvrdili da se odgađa donošenje zakona, ali su potvrdili da će on zasigurno donijeti smanjenje maksimalnog broja korisnika u obiteljskim domovima kako bi se “osigurao smještaj korisnika u okruženju sličnom životu u obitelji”, piše Jutarnji list.

Napomenuli su kako će se o novom Zakonu još razmatrati na predstojećem javnom savjetovanju.

Više od 3.000 umirovljenika iz privatnih domova ostaje bez svog mjesta jer se mijenja zakon
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap