Umirovljenica je prevarantu dala podatke povezane sa svojim bankovnim računom. Znakove financijske prevare moguće je prepoznati prije nego bude kasno.
Novosti
00:01 1 d 11.05.2026
Tradicionalna slastica postala kulturno dobro: Svečane jelovnike duž obale krasi i danas
Rafioli | Pixabay
Oznaku kulturnog dobra ponijeli su poznati rafioli. Ova tradicijska slastica se i danas priprema po raznim recepturama diljem Jadrana.
Rafioli su postali zaštićeno kulturno dobro. Zbog iznimne društvene i identitetske uloge rafiola u lokalnim zajednicama, koja je rezultat kontinuiranog prenošenja znanja i vještina pripreme, kako u obiteljima, tako i u javnoj sferi te njihova iznimnog potencijala kao kulturno-turističkog simbola, ali i proizvoda, donesena je odluka o upisu Umijeća pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uz isticanje mikrolokalnih specifičnosti, izvijestilo je Ministarstvo kulture.
Živa tradicija pripreme uzduž jadranske obale
Na taj se način lokalnoj zajednici s pravom daje mogućnost da istaknu svoju specifičnost, ali pod zajedničkim, objedinjenim zaštićenim kulturnim dobrom.
Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola odnosi se na tradicijsku hrskavu nadjevenu tjesteninu u obliku polumjeseca. Prema istraživanjima talijanskih povjesničara, punjena tjestenina najvjerojatnije se počinje pripremati krajem srednjeg vijeka, a zapisane recepte nalazimo u 15. i 16. stoljeću. Takav tip slastice poznat je na širem kulturnom području Sredozemlja, primjerice na području Sicilije, Napulja, Genove, pa sve do pokrajine Veneto.
Rafioli | Pixabay
- Hrvatska tradicijska kuhinja ovu, u većini slučajeva, slasticu poznaje na svome jadranskom području. S obzirom na mikrolokalne specifičnosti, ali i sličnosti u načinima pripremanja, izgledu i vremenu u kojem su se rafioli pripremali, donosimo skupni upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rafioli su bili neizostavan dio tradicijskih svečanih jelovnika duž naše obale, a s obzirom na velik broj nositelja očito je da je ova tradicija još uvijek živa. Potrebno je istaknuti sličnosti i razlike u pripremi tijesta, ali i nadjeva, te činjenicu da se pripremaju pečenjem, kuhanjem ili prženjem, kažu iz Ministartsva kulture.
Inicijativa potekla od trogirskog 'Kamenog cvita'
Posebno se ističe uloga trogirske zajednice i Društva Kameni cvit, koje je pokrenulo inicijativu za upis ovog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U Trogiru rafijol ima iznimnu društvenu, simboličku i identitetsku vrijednost, a prenošenje i očuvanje znanja o njegovoj pripremi čine važan dio lokalnoga kulturnog identiteta. Zahvaljujući toj inicijativi, Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola, rafajola prepoznato je kao nematerijalno kulturno dobro i na širem području jadranskog dijela Hrvatske.
Uz navedene posebnosti pojedinih recepata, potrebno je istaknuti da ne postoji jedinstveni recept za ovu slasticu, pa je tako na jednom području moguće naći različite inačice i male posebnosti u vještini i znanju pripreme tog specijaliteta.
Nositelji su Samostan sv. Margarite s Paga, Muzej Cetinske krajine iz Sinja, Folklorni ansambl Tempet, Udruga ‘Porići 1680.‘ i Matica umirovljenika iz Makarske, Benediktinski samostan sv. Nikole, Osnovna škola Petar Berislavić i Društvo Kameni cvit iz Trogira, Turističko-ugostiteljska škola iz Šibenika i Pučko otvoreno učilište Imotski.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
