Novosti Religioznost starijih: 'Osjećali bi se bolje kad bi zdravstveni radnici razumjeli njihove duhovne potrebe'

Religioznost starijih: 'Osjećali bi se bolje kad bi zdravstveni radnici razumjeli njihove duhovne potrebe'

Ana Kanazir
Ana Kanazir

15. veljača 2025.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu

Što je populacija starija, to je i religioznija, a najveću važnost religiji pridaju stanovnici Slavonije. Osim toga, starije osobe su vrlo uključene u religiozno-duhovne aktivnosti, a voditelj Ureda Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj Petar Krešimir Hodžić je rekao kako bi se starije osobe osjećale bolje kad bi zdravstveni radnici mogli razumjeti i uzeti u obzir njihova uvjerenja i duhovne potrebe.

Umirovljenik sjedi u crkvi na crno-bijeloj fotografiji

Umirovljenik u crkvi | Foto: Pixabay

Na skupu ‘Starenje ili treća dob, palijativa i mentalno zdravlje’ pričalo se o važnim temama, a jedan od govornika je bio Petar Krešimir Hodžić koji je pričao o važnosti pastoralne skrbi o starijim osobama Crkve u Hrvatskoj. Govorio je o duhovnosti starijih, kao i o mentalnom zdravlju i vjeri.

Veća razina duhovnosti vodi do manje depresije

Starija ženska osoba u crkvi u rukama drži krunicu
Istraživanje otkrilo koliko su Hrvati zapravo religiozni, a postotak bi vas mogao iznenaditi

Voditelj Ureda Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj Petar Krešimir Hodžić je rekao kako starije osobe veliku pažnju pridaju religiji. Osvrnuo se kako je stanovništvo sve starije pa se do 2051. godine u našoj zemlji očekuje povećanje udjela starog stanovništva za 40,8 posto.

Postotak ispitanika iz Hrvatske kojima je religija važna u dobnoj skupini od 56 do 70 godina je 68,8 %, a od 71+ godina je 72,7 posto. Što je populacija starija, to je religioznija. Tako je religiozno 75 posto žena i 53,5 posto muškaraca. Najveću važnost religiji pridaju stanovnici Slavonije (76,5%), a najmanju stanovnici Istre i Primorja (41,7%). Veća razina duhovnosti dovodi do manje anksioznosti i depresije, a zbog više zadovoljstva životom, smisla života, dobrih društvenih odnosa i zbog psihološkog blagostanja, manji je strah od smrti, naveo je Hodžić, a piše ika.hkm.hr.

Općenito gledajući, oko 40 posto Hrvata je u nedavnom istraživanju otkrilo kako im je religija vrlo važna. Isti postotak osoba je priznalo da se moli svakog dana, a više možete pročitati ovdje.

Duhovnost zauzima sve više prostora u radu sa starijima

– Održavanje mentalnog zdravlja starijih osoba prioritet je za zdravstvene djelatnike i društva diljem svijeta. Starije osobe osjećale bi se bolje kad bi zdravstveni radnici mogli razumjeti i uzeti u obzir njihova uvjerenja i duhovne potrebe. U tome je važan pastoral bolesnika i zdravstvenih djelatnika, to ima i zdravstvene implikacije. Starije osobe su vrlo uključene u religiozno-duhovne aktivnosti, rekao je dr. Hodžić, dodavši da duhovnost zauzima sve više prostora u radu sa starijima u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi.

U duhovnoj skrbi treba započeti duhovnom procjenom, važna je edukacija profesionalaca koji rade sa starijima, a kod planiranja djelovanja i donošenja odluka koje ih se tiču, treba uzeti u obzir duhovne potrebe starijih osoba, potaknuo je dr. Hodžić.

14 duhovnih potreba starijih osoba

Hodžić je na skupu ‘Starenje ili treća dob, palijativa i mentalno zdravlje’ naveo 14 duhovnih potreba starijih osoba. To su potreba za smislom, svrhom i nadom, potreba za transcendiranjem (nadilaženjem) okolnosti, za podrškom u nošenju s gubitkom, za kontinuitetom, za vrednovanjem i potporom religioznog ponašanja, za uključenjem u religiozna ponašanja, za osobnim dostojanstvom i osjećajem sposobnosti, za bezuvjetnom ljubavlju, za izražavanjem ljutnje i sumnje, za osjećajem da je Bog na njihovoj strani, za ljubavlju i služenjem drugima, za zahvalnošću, davanjem i primanjem praštanja te pripremom za smrt i umiranje. Dodao je i kako je pastoral starijih osoba odgovor na njihove duhovne potrebe.

Dodao je i kako je pastoral starijih osoba, njihovih obitelji i pastoral bolesnika povezan je i s radom Caritasa. U župama se ostvaruju kućne posjete pastoralnih djelatnika, podjela sakramenata, pobožnosti, susreti molitvenih i drugih skupina. U domovima za starije i nemoćne se služe mise, podjela sakramenata, pobožnosti, nude duhovno-vjerski sadržaji, ovisno o duhovniku. Pastoral starijih osoba provode i laički pokreti i zajednice, a prigodne sadržaje posreduju i mediji, prenosi ika.hkm.hr.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.