Novosti Male tajne hrvatskog jezika: Crvenila sam ili crvenjela obraze? Evo što je pravilno

Male tajne hrvatskog jezika: Crvenila sam ili crvenjela obraze? Evo što je pravilno

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

10. kolovoz 2025.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu

Kada sam se probudila, našminkala sam se i pritom crvenila obraze. Onda sam otvorila portal Mirovina pa sam se zacrvenjela od srama kada sam pročitala što je o nama umirovljenicima rekao premijer. Ovako se može prikazati dilema između upotrebe glagola ‘crveniti’ i ‘crvenjeti’, što se naravno odnosi i na sve ostale boje. Bitno je znati bojimo li nešto ili pak nešto dobiva boju.

Umirovljenica crveni obraze | Pexels

Umirovljenica crveni obraze | Pexels

Hrvatski jezik prilično je složen, ali svaka jezična uporaba, koliko god nam bila čudna, ima logično jezično objašnjenje. Tako je i s glagolima crveniti i crvenjeti. Premda se čine slični, odnose se na dvije posve suprotne radnje. Tako ćemo reći da smo crvenili obraze, ali i da smo se crvenjeli od srama.

Razlika je velika: Bojiti nešto ili dobivati boju

Umirovljenica piše
Male tajne hrvatskog jezika: Kažemo li ako ili ukoliko?

Glagoli bijeliti / bijeljeti (se), crveniti / crvenjeti (se), plaviti / plavjeti (se), zeleniti / zelenjeti (se) i slično, tvoreni su od pridjevne osnove koja označuje boju i sufiksa -iti ili -jeti. Glagoli sa sufiksom -iti prijelazni su i znače ‘činiti da što bude određene boje’, pojašnjava Institut za hrvatski jezik u svom jezičnom savjetniku. Crveniti, dakle, znači, da nešto činim crvenim. Na primjer, crvenim obraze. Isto tako zelenimo tkaninu, plavimo zidove i bijelimo rublje.

Glagoli tvoreni sufiksom – jeti neprijelazni su i znače ‘dobivati kakvu boju’. Tu dolazimo do našeg primjera da smo se počeli crvenjeti od srama. Isto tako, naše usnice počinju plavjeti od hladnoće, a trava ispred kuće se počela zelenjeti, dakle, postajati zelenom. Kada nas ubode komarac, koža nam se na tom mjestu počinje crvenjeti. Jedna od nedoumica je i bojamo li ili bojimo li ogradu, a riješili smo je ovdje.

Trava se zelenjela, a jabuka se crvenjela

Glagoli tvoreni sufiksom –iti i glagoli tvoreni sufiksom – jeti imaju iste oblike glagolskoga pridjeva radnoga muškoga roda jednine. Na primjer, tata je crvenio ogradu i crvenio se od srama. Različite oblike glagolskoga pridjeva radnoga ženskoga i srednjega roda u jednini te sve oblike u množini, pišemo ovako; Baka je plavljela od hladnoće, u daljini su se žutjela polja i crvenjeli su se makovi na livadi.

Umjesto da kažemo kako se lišće počelo zeleniti i jabuka se crvenila, pravilno je napisati da se trava zelenjela nakon kiše, a jabuka se crvenjela.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.