Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026

Poplava u Zagrebu | foto: Hrvatski državni arhiv
Iako nije prva poplava u Zagrebu, ova poplava je najveća prirodna katastrofa koja je pogodila Zagreb, a svi koji su je doživjeli i dan danas svojim kćerima i sinovima, ali i unukama i unucima prepričavaju ovaj tragičan dan. Upravo se nakon ove poplave krenulo aktivno raditi na sistemu obrane od poplava Srednjeg Posavlja koji služi za obranu Zagreba, Karlovca i Siska, ali i na drugim sustavima obrana od poplava za glavni grad. Zbog poplave, odnosno zbog gradnje novih stanova i kuća, nastali su i novi kvartovi.
Od 24. do 27. listopada su zbog maksimalnih protoka i brzine vode na više mjesta oštećeni i razoreni dijelovi nasipa Save u Zagrebu. U radu profesora dr. sc. Josipa Marušića navodi se kako je bilo poplavljeno 15.000 stambenih objekata i 3.297 gospodarskih objekata, dok je u nekoj mjeri oštećeno 35.000 stambenih objekata, a oštećene su bile i 122 gospodarske tvrtke. Oštećene su bile škole i zdravstvene institucije, kao i mostovi na Savi, Jankomiru i Jakuševcu. Oštećenja su pretrpjele kanalizacije i trafostanice, ali i oprema te materijal građevinske industrije Grada. Procjenjuje se kako je tada u sekundi protjecalo Savom 4.400 kubnih metara vode, dok je inače maksimalan protok bio 3.200 kubnih metara.
Do ovako visokog vodostaja je došlo iz više razloga. Od nepovoljnog rasporeda padavina duž sliva Save, do regulacije korita pritoka Save, rijeke Krke, Sutle, Krapine, a to je sve pridonijelo da jako velika količina vode vrlo brzo dođe do Save. Nasipi su prvo popustili na području Podsuseda i kod Jankomirskog mosta, a potom su se i aktivirale podzemne vode, te je došlo do pucanja nasipa i prelijevanja. Osim velike količine vode koja se izlila iz korita u kratko vremena, problem je bio i što nije oglašena uzbuna, a građani nisu bili obaviješteni na vrijeme pa je upravo zato i bilo toliko stradalih.
Iako su same crno-bijele fotografije i video uradci dokaz katastrofalnih razmjera ove poplave i tekstovi iz tog vremena pokazuju o kakvoj se snazi vode radilo, što najbolje dočarava i ovaj članak iz Vjesnika iz 1964. godine.
– U nedjelju, 25. listopada 1964., Sava je u toku dana naglo narasla. Gradski štab za obranu od elementarnih nepogoda davao je obavijesti o sve većoj opasnosti. I u Vjesniku je bila uzbuna, jer se poduzeće nalazilo na glavnim pravcima prodora vode. Počelo je navečer. Sava se izlijevala. Pokušalo se obraniti barijerama napravljenim na brzinu. Izvlačile su se role papira iz podruma i spašavalo se ono što se moglo. Ali sve je bilo uzalud. Voda je strahovitom silinom nadirala iz Odranske i od autoputa. Počela je nadirati i iz podzemlja.
Prodirala je u rotaciju iz odvodnih kanala. Dizala se naglo i vrlo brzo je poplavila sva skladišta i donji dio postrojenja. Istodobno je kovitlac obuhvatio čitavu zgradu. Razina vode podigla se na 1,20 metara. Objekti su bili opkoljeni vodom, podrumi i prizemlje potopljeni. Bujica je sve odnosila. Pola sata prije nego što se voda pojavila, isključena je električna struja na cijelom području…, piše u tadašnjem Vjesniku.
Pomoć je došla iz svih dijelova svijeta, dok su tada glavno prijevozno sredstvo bili splavovi i čamci.

poplava u Zagrebu | foto: Hrvatski državni arhiv
Nakon poplave, izvršen je pregled kuća te su kuće i stanovi koji su pogodni za stanovanje dobivali oznaku žuti X nacrtan preko fasade, dok su kuće i stanovi koje je trebalo rušiti dobili crveni X. Nakon pregleda je predviđena i gradnja. Prvo su se izgradili stanovi u Dubravi, njih 7.000, zatim Botinec s 1.500 novih stanova, Gajnice s 1.000 stanova i Volovčica s 500 stanova. Upravo su ovim izgradnjama nastali i novi kvartovi, među kojima su Retkovec i Botinec, a vizura grada se također bitno promijenila.
Ipak, nakon poplave je napravljeno niz različitih analiza i utvrđeno je smanjenje velikih voda od 1979. do 2000. godine u odnosnu na razdoblje od 1926. do 1978. godine. Otkriveno je i kako tadašnji sustav obrane od poplave očito nije bio dobar i da ima puno prostora za napredak. Upravo zato su napravljeni povišeni nasipi, ugrađena je dodatna zaštita od povratnih voda. Prema podacima Hrvatskih voda iz 2014. godine danas postoje dva sustava obrana od poplava, onaj od velikih voda Save i sustav zaštite od poplava na bujičnim vodotocima obronaka Medvednice.
Sustav zaštite od velikih voda čine oteretni kanal Sava-Odra koji je dovršen 1971. godine, obostrani zaštitni nasipi, lijeva i desna inundacija i korito za srednje vode. Što se tiče Medvednice, tamo postoje vodne građevine retencije koje zadržavaju velike vodne valove. Ove brane su izgrađene nakon 1989. godine. Današnji sustav zaštite od velikih voda rijeke Save dimenzioniran je na 1000 godišnju pojavu velikih voda. Postojeći sustavi se stalno unaprijeđuju i razvijaju kako se ne bi ponovila katastrofa iz 1964. godine.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 4 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 11 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 33 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 21 d 31.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 339 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 368 d 18.11.2025
Učiteljica osmislila hit projekt, učenike potiče na čitanje: Otkriva i 5 naslova u kojima uživaju
Iz želje da učenicima ponovno približi knjigu i čitanje, Mirjana Petrunić je prije 11 godina pokrenula projekt Moja prijateljica knjiga.
09:12 11 h 21.11.2026
Učenica Tena Martinčević odlučila je promijeniti srednju školu. Kako kaže, jednostavan je to korak ako si aktivan učenik i ako se trudiš.
09:12 11 h 21.11.2026
Novi stanovi, ali ne i novi stanari. Primjer iz Dubrovnika otkriva kako se suglasnost za turistički najam ucjenom može osigurati već pri prodaji.
10:25 10 h 21.11.2026
Mala općina prodaje čak 28 nekretnina: Rješavaju se i 6.300 kvadrata šume za 30 tisuća eura
Kupce koji planiraju gradnju vlastitog doma čeka i oslobođenje od komunalnog doprinosa. No oni se moraju obvezati na dugogodišnji život u općini.
10:15 10 h 21.11.2026