Od prošlogodišnjeg popisa stanovništva dobili smo samo prve rezultate, a sada polako izlaze i nešto detaljniji podaci. Ekonomski analitičar Velimir Šonje analizira koliko su “stare” naše županije, odnosno koliko u svakoj od njih dominira populacija starijih od 65 godina.
Foto: Pexels
Ekonomski analitičar Velimir Šonje objavio je na društvenim mrežama nešto detalja s prošlogodišnjeg popisa stanovništva, a u fokusu mu je udio starijih u svakoj od 21 hrvatske županije. Što se tiče popisa, prošle su godine objavljeni samo prvi rezultati, dok se detaljniji podaci polako puštaju u javnost.
U svakoj županiji svaka peta osoba starija je od 65 godina, u nekima svaka četvrta
Šonje, koji je promatrao udio starijih od 65 po županijama, navodi kako je blago iznenađen rezultatima.
“Na sjeverozapadu (Međimurska županija, Zagreb, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija) je najmanji udjel starijeg stanovništva. Slijede splitsko i osječko područje (bravo Osječani, izgleda da iseljavanje nije uzelo toliki danak, a zanimljivo je da su od hrvatskog prosjeka mlađe i dvije županije koje se obično svrstavaju među slabije razvijene (Koprivničko križevačka i Virovitičko podravska)”, napisao je Šonje na Facebooku.
Objavio je i udjel dobne skupine 65+ u ukupnom broju stanovnika u svakoj županiji, evo popisa:
- Šibensko kninska 27,3%
- Ličko-senjska 26,2%
- Primorsko-goranska 25,7%
- Sisačko-moslavačka – 24,5%
- Karlovačka – 24,4%
- Istarska – 24,1%
- Zadarska – 23,9%
- Bjelovarsko-bilogorska – 23,1%
- Požeško-slavonska – 22,7%
- Vukovarsko-srijemska – 22,6%
- Brodsko-posavska 22,5%
- Dubrovačko-neretvanska – 22,4%
- PROSJEK HRVATSKE, UKUPNO – 22,3%
- Koprivničko-križevačka – 21,9%
- Virovitičko-podravska – 21,9%
- Osječko-baranjska – 21,9%
- Splitsko-dalmatinska 21,6%
- Zagrebačka – 21,2%
- Krapinsko-zagorska – 20,7%
- Varaždinska – 20,7%
- Grad Zagreb – 20,6%
- Međimurska – 20,4%
Šonje kaže kako se vide neke (slabašne) pravilnosti, poput toga da županije s boljim gospodarskim izgledima imaju manji udio starijih građana.
Društva se mogu i moraju prilagoditi starenju
Šonje je uočio kako je prosjek Hrvatske od preko 22% malo lošiji od ranijih demografskih projekcija.
“Isti udjel starijih imaju Bugarska, Malta i Njemačka, a veći imaju Finska, Portugal i Grčka (23%), Italija (24%) te uvjerljivi sjvetski rekorder Japan (29%). Hrvatska je prema ovom udjelu u top 10 najstarijih naroda svijeta. To je informacija koja obično izazove val moralne panike: “Nestajemo!”, “Neće biti za mirovine!””, nastavlja Šonje.
Demografski procesi jesu neumitni, ali društva se mogu prilagoditi da pritom ne nestanu ni ne propadnu, tvrdi Šonje.
Japan je za 10-20 godina stariji od Hrvatske što ih ne sprječava da i dalje rade najbolje automobile na svijetu. Nemaju namjeru nikome se predati jer su u toliko područja života – izvrsni. Italija, Grčka, Portugal i Bugarska se dosta muče, ali Malti i Finskoj čisto dobro ide.
Prema tome, ne postoje kolektivna povijesna sudbina, postoje samo naše odluke. Tehnološki napredak, prilagođavanja u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, bolje obrazovanje, veća aktivnost na tržištu rada u toku života, produžetak radnog vijeka… postoji sto mjera i načina kako se razumni ljudi mogu prilagoditi starenju. Naravno, mi možemo odlučiti i da nas boli ona stvar i dići sve četiri u zrak, ali ni to nije sudbina, nego je odluka”, zaključuje Šonje.
