Tri posto pacijenata postane žrtvom liječničke pogreške: Evo gdje su najčešće
Procjenjuje se da oko tri posto pacijenata koji dođu u bolnicu postaju žrtvom liječničke greške. Od toga ne strahuju samo pacijenti već i liječnici koji se mogu naći na stupu srama i prije nego se utvrdi njihova odgovornost. Prošle godine je u Hrvatskoj bilo 631.249 hospitalizacija, prema najnovijim podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Prema tome, moglo bi se procijeniti da je određene posljedice zbog liječničke pogreške imalo gotovo 19.000 pacijenata. Najviše ih je u području ginekologije, kirurgije i ortopedije te zubarskim uslugama.
Pregled kod liječnika | Foto: Unsplash
Ne postoji službena javna statistika o broju liječničkih pogrešaka, a od njih osim pacijenata strahuju i sami liječnici. Globalno se procjenjuje da oko tri posto pacijenata koji dođu u bolnicu postaje žrtvom liječničke greške. Prema tome, greške pri liječenju prisutne su kod jednog od tri pacijenta u bolnici.
Procjenjuje se da je lani bilo 19.000 pogrešaka
Prošle godine je bilo 631.249 hospitalizacija, od toga 561.358 u akutnim bolničkim djelatnostima i 69.891 u kroničnim bolničkim djelatnostima, prema najnovijim podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo. Tako bi se moglo procijeniti da je određene posljedice zbog liječničke greške imalo gotovo 19.000 pacijenata. Kako nema službene javne statistike, riječ je samo o laičkom izračunu. Najviše zahtjeva za odštetom zbog medicinskih pogrešaka u svijetu i u Hrvatskoj je u području ginekologije, kirurgije i ortopedije i stomatoloških usluga, kako piše HRT.
Liječnička greška je pogreška ili propust liječnika zbog nepridržavanja pravila struke i standarda postupanja, a koja dovodi ili može dovesti do štete za pacijenta. Primjeri liječničke greške u praksi su pogrešna dijagnoza zbog nepažljivog čitanja nalaza, davanje krivog lijeka ili pogrešne doze, izvođenje invazivnog zahvata bez informiranog pristanka ili operacija pogrešnog dijela tijela, kako su objasnili iz Hrvatske liječničke komore.
‘Liječnici se mogu naći na stupu srama’
– Dokazivanje liječničke pogreške je složeno, a sam proces može biti dugotrajan, stresan i narušiti reputaciju liječniku protiv kojeg se vodi sudski proces. Mediji često naglašavaju tragične ishode liječenja, čime se stvara percepcija da su liječničke greške češće nego što stvarno jesu, a liječnici se mogu naći na ‘stupu srama’ i prije nego što se utvrdi njihova odgovornost. To kod liječnika može stvoriti strah od stigmatizacije, kazala je doc. dr. sc. Jadranka Pavičić Šarić koja je predsjednica Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor Hrvatske liječničke komore.
Preopterećenost poslom, veliki broj prekovremenih sati, manjak zdravstvenog osoblja i neodgovarajuća organizacija posla, sve nabrojano može biti razlog za pogrešku, prema riječima Pavičić Šarić. Pred Časnim sudom Hrvatske liječničke komore od početka 2022. godine do listopada ove godine vodilo se osam disciplinskih postupaka zbog liječničke greške. Podsjetimo, u Hrvatskoj vlada veliki nedostatak liječnika, a k tome je svaki peti liječnik stariji od 60 godina. Više o tome pročitajte ovdje.
– U dva slučaja Časni sud donio je oslobađajuće odluke, u četiri slučaja donio je odluke o stegovnim mjerama protiv liječnika, odnosno dva javna ukora, jedan ukor i jednu opomenu. Dva postupka su još u tijeku te još 18 postupaka u takozvanoj fazi pretpostupka, objasnila je Pavičić Šarić.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
