Tradicionalne tetovaže grupe Lelek: ‘Spašavale su žene za vrijeme osmanlijskih osvajanja’
Hrvatski etno-pop sastav Lelek predstavljat će Hrvatsku na Eurosongu u Beču ove godine. Osim pjesmom, plijene pozornost i njihove tradicionalne tetovaže čiji nastanak seže u 15. stoljeće, vrijeme osmanlijskih osvajanja u Bosni i Hercegovini. Tradicionalne tetovaže kod kojih je osnovni motiv križ, tetovirao se na rukama, prstima, prsima žena i ženske djece kako bi ih štitilo od Osmanlija. Danas ih je moguće vidjeti kod starijih žena na području srednje Bosne, a o tome u svojoj knjizi govori i dr. sc. Vesna Haluga.
Članice grupe Lelek | Foto: Snimak zaslona/YouTube
Hrvatski etno-pop sastav Lelek s pjesmom ‘Andromeda’ pobijedio je na Dori, a tako će ove godine predstavljati Hrvatsku na Eurosongu u Beču. Osim posebnom izvedbom, pažnju su članice grupe privukle i tradicionalnim tetovažama koje mnoge starije žene imaju i danas. Nastanak tradicionalnih tetovaža seže još u 15. stoljeće, u vrijeme osmanlijskih napada na susjednu Bosnu i Hercegovinu.
Tradicionalno tetoviranje u vrijeme osmanlijskih osvajanja
Bocanje, drugim imenima bockanje, badanje, sicanje ili šaranje, vrsta je tradicionalnog tetoviranja u obliku karakterističnih likova po prstima, zapešću, prsima, čelu. Posebno je ova vrsta ‘tetoviranja’ bila rasprostranjena kod žena u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine. Osnovni je motiv križ, a ovo je prastaro nasljeđe očuvano kod Hrvata. Posebno se razvilo za vrijeme osmanlijskih osvajanja, odnosno od 1463. pa sve do 1878. kada je Osmanlijsko Carstvo vladalo teritorijem Bosne i Hercegovine.
Kako bi zaštitili žensku djecu i žene od Osmanlija, tetovirale su im se ruke i prsti, ali i prsa te ponekad čela znakom križa. Tetovirane su djevojčice i žene, rjeđe muška djeca, između šest i 16 godina. Ova tradicija polako se počela gubiti prije Drugog svjetskog rata, dok ih je danas moguće vidjeti kod starijih žena na području srednje Bosne. Inače, tradicijske katoličke tetovaže Hrvatica iz BiH imaju 317 motiva, a o tom fenomenu govori knjiga ‘Znamen na koži – Tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine’ autorice dr. sc. Vesne Haluge.
Priča o opstanku hrvatskog naroda
– Od sredine 15. stoljeća spašavale su živote žena za vrijeme osmanlijskih osvajanja te je kroz njih ispričana priča o opstanku hrvatskog naroda. Tijekom okupacije Bosne, katoličko stanovništvo bilo je izloženo stalnim osmanlijskim napadima, progonima, pljačkama te otmicama i silovanjima djevojaka i mladih žena te danku i krvi kada je riječ o odvođenju dječaka i mladića u janjičare, objasnila je dr. sc. Haluga u svojoj knjizi ‘Znamen na koži’.
Inače, grupa Lelek koja je upravo tradicionalne tetovaže ‘odabrala’ kao jednu od svojih značajki osnovana je u rujnu 2024. godine. Sastav čine Inka Večerina Perušić, Judita Štorga, Korina Olivia Rogić, Lara Brtan i Marina Ramljak. Osim tradicijskih tetovaža, zanimljiv je i njihov naziv po riječi lelek što znači jauk, ono što se čuje kad se leleče.
Podsjetimo, tattoo majstor iz Sesveta Danijel Zeks, otkrio nam je da se i stariji sve više odlučuju na tetoviranje. Ispričao je i kako je jedna umirovljenica došla na tetoviranje nakon što joj je muž umro, jer joj je to uvijek bila želja, a on joj je branio, o čemu možete pročitati u ovom tekstu.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
