Svaki treći građanin je u mirovini: Starijih od 65 sve je više, broj umirovljenika pao
Gotovo svaki četvrti stanovnik Hrvatske stariji je od 65 godina, dok je svaki treći građanin Hrvatske u mirovini. Međutim, dok broj onih sa 65 i više raste, broj umirovljenika posljednjih se godina blago smanjuje. Analizirali smo uzroke i kretanja od 1991. godine do danas.
omjer starijeg stanovništva i umirovljenika | ilustracija: mirovina.hr
Hrvatska ima sve manje stanovnika, ali sve više onih starijih od 65 godina. Među 3.855,641 građanina, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani smo imali 871.870 osoba u populaciji od 65 i više godina, što je ujedno i najveća brojka u našoj državi ikad.
Usporedbe radi, 1991. godine među 4.513,468 stanovnika, starijih u toj dobnoj skupini bilo je 556.048. Dakle, udio 65+ građana povećao se otprilike sa 12 posto na gotovo 23 posto. Dok je na početku stvaranja Hrvatske tek svaki osmi stanovnik bio stariji od 65 godina, danas je to gotovo svaki četvrti. Broj osoba u umirovljeničkoj populaciji se, dakle, udvostručio.
Pad u godinama obilježenima pandemijom
Premda često poistovjećujemo starije stanovnike i umirovljenike, riječ je o dvoje posve odvojene kategorije, što potvrđuju i brojke s posve različitim kretanjima. Umirovljenika je 1991. prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo 719.868. Znači, riječ je o gotovo 164 tisuće korisnika mirovina više nego što je bilo ukupno starijih od 65 godina. Razlozi su jasni, u mirovinu se tada išlo puno ranije, što je u godinama kasnije samo pojačano braniteljskim mirovinama. Ipak, kako se s godinama povećavao broj starijih građana, bilo je logično i sve više onih u mirovini.
Brojku od preko milijun umirovljenika Hrvatska je prvi put dosegla krajem 90-ih godina. Točnije, 1999. godine bilo ih 1.017,801. Iste godine imali smo svega 562.874 starijih od 65, odnosno gotovo dvostruko više penzionera! Naime, nakon završetka Domovinskog rata dogodio se pad starijeg stanovništva za više od 20 tisuća, nakon čega se nastavio rast.
U narednih sedam godina od 1999. dobili smo oko 100 tisuća umirovljenika, da bismo 2010. dosegnuli 1.200,386 korisnika mirovina. Godine 2020. imamo 1.241,085 građana u penziji. I tu ujedno dolazimo do vrhunca broja umirovljenika. Posljednje godine obilježene pandemijom ipak su dovele do pada umirovljenika, ali ne i do ukupno manje 65 + stanovnika.
Izgubili ukupno 13,5 tisuća penzionera
Dok je broj starijih rastao, doduše sporijim tempom nego inače, sa oko 862 tisuće (2020.) na 867 tisuća (2021.) te već spomenutu 871 tisuću lani, s umirovljenicima se dogodilo suprotno. Broj nije nastavio rasti, nego padati. U 2021. korisnika mirovina je 1,23 milijuna, a 2022. pad se nastavlja na 1,22 milijuna gdje se zadržava i ove godine. Tako smo od kraja 2020. do kraja 2022. u pandemiji ukupno izgubili oko 13 i pol tisuća umirovljenika, a unutar samog brojka je varirala i preko 20 tisuća.
Naime, pandemijskih smo godina pisali o enormnom porastu preminulih umirovljenika, o čemu su podaci dostupni bili upravo u mirovinskom statistikama, gdje se vodi evidencija o broju korisnika čije je pravo na mirovinu završilo smrću.
Dakle, dok je starijih građana sve više, umirovljenika je sve manje, što se može pripisati izravnim i neizravnim posljedicama pandemije, bilo zbog nikad veće smrtnosti, o čemu smo također pisali, bilo zbog nedostupnih zdravstvenih usluga u to vrijeme. A cijenu toga mnogi građani plaćaju i danas uslijed pojačanog pritiska na kolabirajući zdravstveni sustav. Isto tako, u mirovinu idemo sve kasnije, jer se svake godine povećava prijelazna dobna granica za žene, a tu je i mogućnost nastavka radnog odnosa i nakon 65. godine. U godinama inflacije, onaj tko ikako može, radije će se odlučiti za plaću i umirovljenje – staviti na čekanje.
