Pogledajte što se sve dogodilo od kada je Dinamo prije 48 godina prezimio u Europi

Josip Mihaljević
8. studenoga 2018.
Novosti
A- A+

Rijetko koji stariji Dinamovac je davne 1970. godine mogao zamisliti da će to biti posljednji put otkako će Dinamo prezimiti u nekom europskom natjecanju. Gotovo pola stoljeća kasnije, točnije 48 godina, Dinamo u tri utakmice ganja jedan bod koji će prekinuti tu agoniju. Prvi pokušaj je danas protiv Spartaka iz Trnave, a čak i da ne uspiju, imaju još dvije šanse protiv Fenerbahčea i Anderlechta. Preletjet ćemo što se sve dogodilo u tih pola stoljeća kako bi što bolje ilustrirali koliko je to zapravo vremena za jedan klub s velikim snovima.

dinamo

Foto: U posljednje vrijeme rijedak prizor na Maksimiru – Pun Maksimir! | Youtube screenshot

Prije 48 godina Dinamo je u drugom kolu knock out faze dobio Olympique Marseille i prezimio u Europi. Snažna momčad s početka sedamdesetih godina zaustavljena je u osmini finala protiv Schalkea, a navijači su zdušno sezonu proglasili uspješnom.

Malo tko se od njih nadao da će pola stoljeća proći do novog Dinamovog europskog proljeća. Umjesto toga dobili su “europsko prokletstvo”, klubovi iz 20 različitih zemalja su im na ovaj ili onaj način uskratili snove. Novi trener Nenad Bjelica čvrsto je preuzeo uzde, a u prve tri ovogodišnje utakmice u Europa ligi ima tri pobjede i svih devet bodova. Kako bi osigurao europsko proljeće, u sljedeće tri utakmice mora osigurati jedan bod. To bi se vrlo lako moglo dogoditi danas u 21:00 sati protiv Spartaka.

Što se sve događalo kada je Dinamo posljednji put prezimio u Europi?

Iste godine kada je Dinamo posljednji put na proljeće igrao u europskom natjecanju, rodio se najplodonosniji napadač u povijesti kluba – Igor Cvitanović. On je zabio ukupno 304 gola za Dinamo, ali tijekom čitave njegove karijere Dinamo nije uspio razbiti prokletstvo.

Svijet je bio bitno drugačije mjesto u sedamdesetim godinama. Djeca cvijeća su još uvijek prosvjedovala protiv rata u Vijetnamu, besmrtni Beatlesi su se raspali i izašla je prva arkadna video igra u povijesti – PONG. U SAD-u su završavali radove na svjetski poznatim “Blizancima“, a vrlo brzo su dočekali i jednu od najpoznatijih političkih afera – Watergate.

U Jugoslaviji je Tito i dalje bio na vlasti, a 1971. godine u prodaju je puštena Zastava 101, poznata pod nadimkom Stojadin. I dok Dinamo te godine nije ostvario europsko proljeće, u Hrvatskoj je 1971. godine došlo do masovnog kulturno-političkog pokreta Hrvatskog proljeća.

Ubrzo je uveden i novi Ustav koji će kasnije omogućiti samostalne republike, nakon raspada Jugoslavije.

Što se događalo s Dinamom?

Nakon izborenog europskog proljeća, u Dinamu je u prvom dijelu sedamdesetih godina zavladala rezultatska suša.

Sredinom sedamdesetih godina, jedan srednjoškolac, koji će kasnije postati apsolutni vladar hrvatskog nogometa, počeo je prodavati stiropor navijačima kao sjedalice na Maksimiru.

Kraj sedamdesetih godina značio je i prekid suše, a po prvi puta su u tom periodu zaigrale buduće legende Dinama – Marko ‘Mlinka’ Mlinarić, Zlatko ‘Cico’ Kranjčar, Srećko Bogdan, Snješko Cerin i drugi.

Unatoč dobrim rezultatima na domaćem terenu (Drugo mjesto u Jugoslavenskoj prvoj ligi ’76./’77., ’78./’79, i osvajači kupa Jugoslavije ’79./’80.), europski uspjeh je izostao. Da stvari stavimo u perspektivu, Cico Kranjčar je u deset godina svoje karijere u Dinamu pokušavao (256 golova), ali nije uspio. Dobio je sina, pokušavao je i Niko Kranjčar, ali bez uspjeha.

Sve se više pričalo o europskom prokletstvu, a sve manje o europskom proljeću.

Mamićeva era

Dinamo je tijekom proteklih pola stoljeća čak četiri puta mijenjao ime – 70-ih se zvao NK Dinamo, vrlo kratko tijekom 1990. zvao se HAŠK, od ’91.-’93. HAŠK – Građanski, svi se sjećaju Tuđmanove epizode s Croatiom (1993.-2000.), da bi se danas zvao GNK Dinamo.

Spomenuti prodavač stiropora u vrh kluba ulazi 1992. godine i Dinamo postaje najdominantniji nogometni klub u zemlji.

Nakon sve očitijih malverzacija u vođenju kluba, postepeno je gubio podršku navijača na tribinama. Iako maksimirski stadion može primiti više od 35 tisuća ljudi, prosječno se tijekom sezone na jednoj utakmici nađe tek nekoliko tisuća navijača, koje ljudi nazivaju ‘mamićevcima’.

U isto vrijeme, Dinamo postaje apsolutni rekorder i najuspješniji klub. Između 2006.-2016., dinamo je osvojio 11 uzastopnih naslova 1. HNL, što je treći najbolji klupski rezultat u Europi. Isto tako, mogu se pohvaliti s nizom od 45 uzastopnih utakmica gdje nisu upisali poraz. Real Madrid, recimo, ima 40 uzastopnih utakmica, a Juventus 43 utakmice bez poraza. Ništa od navedenog nije pomoglo snovima o europskome proljeću.

Dinamo je pet puta ispadao od Talijana, tri puta od Austrijanaca, tri puta od Francuza, tri puta od Portugalaca, jednom od Rumunja, jednom od Grka, dva puta od Nijemaca, jednom od Rusa, dva puta od Ukrajinaca, dva puta od Belgijanaca, jednom od Španjolaca, jednom od Izraelaca, jednom od Engleza, jednom od Nizozemaca, jednom od Švicaraca, jednom od Norvežana, jednom od Bugara i jednom od Škota.

Dinamovi igrači su, s druge strane, napravili sjajne uspjehe u europskim natjecanjima, ali tek kada su prešli u jače klubove. Samo je Luka Modrić četiri puta osvojio Ligu prvaka u posljednjih pet godina, a Mario Mandžukić je taj trofej digao 2013. godine, kada je zabio u finalu.

Dinamo ove godine zimuje u Europi

Sve te silne godine frustracija današnju utakmicu čine idealnom za sve generacije. Dinamo je pobijedio sve tri ekipe u grupi s kojima igra, a sada im je potreban samo jedan bod u uzvratnim mečevima protiv te tri ekipe.

Prvi pokušaj će se dogoditi danas, na punom Maksimiru, protiv Spartaka iz Trnave. Dinamu je dovoljan samo jedan bod da si matematički osigura nastavak natjecanja u Europi, a brojni navijači očekuju i više. Plasmanom u daljnji krug natjecanja, ako ždrijeb “pomazi” Dinamo, mogao bi ispričati najljepšu sportsku priču Dinama u proteklih pola stoljeća.

Komentari

Komentiraj