Hrvatska ima grozan omjer radnika i umirovljenika. Evo situacije u ostatku EU

Iz Zavoda za mirovinsko osiguranje i resornog Minstarstva rada posljednjih dana možemo čuti entuzijastičnu informaciju – broj osiguranika koji uplaćuju u mirovinski sustav srušio je rekord iz 2008. godine. Međutim, to je naš omjer radnika i umirovljenika, koji je važan za bilo koji mirovinski sustav s temeljem u međugeneracijskoj solidarnosti, poguralo tek na 1,29:1. Donosimo kakva je situacija u ostatku Europske unije.

Većina europskih mirovinskih sustava temelji se međugeneracijskoj solidarnosti i tomu je tako već preko 100 godina. Takvi sustavi propisuju da radnici, dok rade, iz svojih plaća doprinosima financiraju mirovinski sustav,

odnosno sadašnje umirovljenike. To znači da sadašnji umirovljenici, svojim mirovinskim doprinosima nisu financirali vlastitu mirovinu, nego su financirali tadašnju generaciju umirovljenika. Isto tako, to znači da sadašnji radnici ne financiraju vlastitu mirovinu, nego će jednom kada odu u mirovinu za njih to raditi mlađe generacije.

U trenutku uvođenja takvog sustava radnika je bilo puno, a starijih osoba relativno malo. Uz to, ljudi tada uobičajeno nisu doživljavali duboku starost pa je i vrijeme korištenja mirovine bilo dosta kratko.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

U tom je kontekstu broj radnika u odnosu na broj umirovljenika iznimno važan, a za umirovljenike je što bolje da njihove mirovine financira što više radnika.

Hrvatska strahovito pala u samo četiri desetljeća

Hrvatska je u samo četiri desetljeća strahovito pogoršala svoj omjer radnika i umirovljenika. Davne 1980. godine mirovinu jednog umirovljenika financirala su čak četiri radnika, odnosno,omjer je bio 4:1. U narednih deset godina spustili smo se na omjer 3:1.

Domovinski rat, ispostavit će se, napravio je nepopravljivu štetu u ovom omjeru jer smo s 3:1 u 1990. godini pali na 1,81:1 u 1995. godini. Od tada sporo, ali stabilno klizimo prema nižem omjeru, a nova katastrofa zbog masovnog vala otkaza pogodila nas je s globalnom krizom 2008. godine. Hrvatska je s omjerom dotaknula “dno” 2015. godine kada je na jednog umirovljenika radilo samo 1,15 radnika. Od tada se situacija blago popravlja i u ovom trenutku omjer radnika i umirovljenika iznosi 1,29:1. 

Takav omjer treći je najgori u Europskoj uniji i u njemu leži dobar dio objašnjenja zašto su mirovine niske. Kada bismo još na sve ovo dodali i crne demografske prognoze, pitanje je što kako će situacija izgledati u budućnosti. Trenutačna istraživanja pokazuju da će Hrvatska 2070. godine imati identičan broj radnika i umirovljenika.

Evo omjera u ostalim državama EU

Jedine države koje po omjeru radnika i umirovljenika stoji gore od Hrvatske su Rumunjska, i, možda iznenađujuće, Francuska. U Rumunjskoj na svakog umirovljenika radi 1,09, a u Francuskoj 1,17 radnika, pokazuju podaci The Ageing Reporta iz 2021. godine.

U nastavku donosimo omjer radnika i umirovljenika za ostale članice EU, izuzev Danske, jer se zbog načina financiranja javnih mirovina treba isključiti iz usporedbe. Podaci su iz 2019. godine.

• Belgija – 1,64:1
• Bugarska – 1,33:1
• Češka – 1,83:1 
• Njemačka – 1,6:1
• Estonija – 1,58:1
• Irska – 2,57:1
• Grčka – 1,93:1
• Španjolska – 2,32:1
• Francuska – 1,17:1
• Italija – 1,61:1
• Cipar – 3,24:1
• Latvija – 1,75:1
• Litva – 1,4:1
• Luksemburg – 2,35:1
• Mađarska – 1,69:1
• Malta – 2,69:1
• Nizozemska – 2,5:1
• Austrija – 1,76:1
• Poljska – 1,8:1
• Portugal – 1,9:1
• Rumunjska – 1,09:1
• Slovenija – 1,54:1
• Slovačka – 1,7:1
• Finska – 1,51:1
• Švedska – 2,21:1
• EU prosjek – 1,63:1

The Ageing Report je izradio i projekcije omjera radnika i umirovljenika u sljedećih 50 godina. Prema njima, Slovačka, Rumunjska, Poljska, Litva i Francuska imat će situaciju u kojoj će imati više umirovljenika nego radnika u državi. Hrvatska bi te 2070. godine prema istim prognozama trebala imati identičan broj radnika i umirovljenika, odnosno omjer bi bio 1:1.

Ono što je nekima katastrofalan scenarij Hrvatskoj je – sadašnjost

Sjedinjene Američke Države imaju 3,51 radnika na jednog umirovljenika, ali njihov mirovinski sustav nije ni približno sličan našem. Međutim, u svakom slučaju očekuju žestok pad broja radnika u odnosu na broj starijih ljudi u državi. Prognoze kažu da bi do 2100. godine trebali pasti na 1,81 radnika na jednog umirovljenika, što bi u Hrvatskoj vrlo vjerojatno bio euforičan uspjeh.

Japan, koji slovi za dobno najstarije stanovništvo na svijetu, u ovom trenutku ima gotovo dva radnika na jednog umirovljenika. Oni bi krajem stoljeća trebali pasti na trenutačne razine kakve postoje u Hrvatskoj i zbog toga planiraju dugoročne politike za starije ljude koji će im u budućnosti postati glavna demografska kohorta.