Novosti Culi iz HSU-a predstavila inicijativu: Tiče se ukidanja poreza na mirovinu i izgradnje domova za starije

Culi iz HSU-a predstavila inicijativu: Tiče se ukidanja poreza na mirovinu i izgradnje domova za starije

Predsjednica Foruma žena HSU-a Ema Culi u utorak je ispred Kluba zastupnika Skupštine grada Zagreba, HDZ-DP-HSU, a u ime HSU kao koalicijskog partnera prezentirala inicijativu koja se tiče umirovljenika. Odnosi se na traženje ukidanja poreza na mirovinu za sve umirovljenike grada Zagreba čije primanje ne prelazi 600 eura. Osim toga, inicijativa se tiče i izrade strateškog dokumenta za izgradnju domova za starije kojih u Zagrebu kronično nedostaje. Grad bi trebao u narednih deset godina imati najmanje od 12 do 15 dodatnih domova za starije, kako su istaknuli iz HSU-a.

Predsjednica Foruma žena HSU-a Ema Culi | Foto: Snimak zaslona/YouTube/Unsplash/Canva

Predsjednica Foruma žena Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Ema Culi u utorak je ispred Kluba zastupnika Skupštine grada Zagreba, HDZ-DP-HSU, a u ime HSU kao koalicijskog partnera prezentirala inicijativu koja se odnosi na traženje ukidanja poreza na mirovinu sve umirovljenike grada Zagreba. Osim toga, inicijativa se tiče izrade strateškog dokumenta grada Zagreba za izgradnju domova za starije za naredno razdoblje. Razlog je nedostatnost postojećih kapaciteta te financiranje domova kroz fondove EU.

Žele ukinuti porez na mirovinu

Budući da su umirovljenici Grada Zagreba desetljećima doprinosili društvu i punili proračune, ali i dalje plaćaju porez na dohodak ako im mirovina prelazi 600 eura prijedlog HSU-a je da se za sve umirovljenike ukine plaćanje tog poreza. Ako se gleda u prosjeku da je to iznos oko 45 eura godišnje po umirovljeniku, to je simboličan prihod za gradski proračun. No značajan je izdatak za starije osobe s niskim primanjima. Podsjetimo, porez na mirovinu trenutačno plaća svaki treći umirovljenik. Više o tome pročitajte ovdje.

Mađarska, Litva, Bugarska i Slovačka su primjeri država članica EU koje su u potpunosti ukinule porez na mirovine. Grad Zagreb bi se mogao pozvati na te pozitivne primjere kao temelj za ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike u 2025.. Osobito bi se mogao pozvati na njegov simboličan fiskalni učinak, ali snažan socijalni značaj.

Za mnoge umirovljenike, posebice samce, bi taj iznos bio namijenjen za dio režija ili lijekova, dodatak za hranu ili higijenu. Dakle, držimo da prijedlog za ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike Grada Zagreba u 2025. koji je de facto duplo oporezivanje, istovremeno zadovoljava tri kriterija. To su kriteriji socijalne pravednosti, fiskalne održivosti i političke odgovornosti. Ovakva mjera predstavlja pravednost prema generaciji koja je gradila društvo. Simboličan je čin poštovanja i priznanja njihovog doprinosa razvoju društva, kako stoji u prijedlogu.

Potrebno je izgraditi nove domove za starije

Što se tiče domova za umirovljenike u četiri godine u Zagrebu je prošle godine otvoren samo jedan dom za starije u Markuševcu za 92 korisnika u rujnu 2023. godine. Radi se o naslijeđenom projektu pokojnog gradonačelnika Milana Bandića iz 2006. Na temelju dostupnih podataka i demografskih potreba, Grad Zagreb bi trebao imati najmanje od 12-15 domova za starije osobe, u narednih 10 godina, s ukupnim kapacitetom od 8.500 do 12.000 mjesta, kako bi odgovorio na stvarne potrebe svojih građana.

Starijih od 65 godina u Zagrebu trenutno ima oko 160.000 s trendom rasta, kako je napomenula. Trenutno Grad Zagreb ima znatno manji broj domova za starije osobe od stvarnih potreba. To ima ozbiljne posljedice za njegovu populaciju, osobito za starije građane, njihove obitelji i širi socijalni sustav. Planira se gradnja nova dva doma u istočnom i zapadnom dijelu Zagreba, točnije u Dubravi i u Stenjevcu. Više su nam o tome ovdje rekli iz Grada Zagreba još u rujnu prošle godine.

Nedostatak domova vodi do preopterećenja bolnica

Starije osobe koje trebaju institucionalnu skrb često su prisiljene čekati i do 10 godina na smještaj. Također, često su prisiljene plaćati privatne domove, koji su često skuplji i manje dostupni i ostati kod kuće bez adekvatne njege. To povećava rizik od zanemarivanja i izolacije. Obitelji su često pod pritiskom da same organiziraju skrb starijih. To dovodi do emocionalnog i fizičkog iscrpljivanja, gubitka radne produktivnosti, posebno za žene koje češće preuzimaju ulogu njegovateljica.

Drugi je problem opterećenje zdravstvenog i socijalnog sustava. Nedostatak domova dovodi do preopterećenja bolnica, jer starije osobe ostaju hospitalizirane duže nego što je medicinski potrebno, nedostatka mjesta u palijativnoj i dugotrajnoj skrbi i povećanja troškova za zdravstveni sustav, kako su istaknuli.

Također, problem je i neusklađenost s demografskim trendovima. Zagreb ima sve stariju populaciju. Više od 20 posto stanovnika starije je od 65 godina, a do 2030. taj će udio rasti, što znači da će potražnja za domovima eksplodirati. Bez ulaganja, sustav će postati neodrživ. Postoji potreba za strateškim planiranjem, dakle Grad Zagreb mora planirati izgradnju novih domova, poticati razvoj alternativnih oblika skrbi; dnevni boravci, pomoć u kući, zajedničko stanovanje i povući sredstva iz EU fondova, što do sada nije uspješno učinjeno, kako su poručili iz HSU-a.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.