BUZ o inflaciji: Ako su cijene europske, onda i mirovine moraju biti europske
Stranka Blok umirovljenici zajedno osvrnula se na rast cijena, prozivajući Vladu i HNB za odgovornost. Cijene se, ističe BUZ-ov čelnik, formiraju prema platežnoj moći turista, a promašena politika potpora u poljoprivredi dodatno je pogoršala situaciju. Ako su cijene europske, poručuju, onda i primanja moraju biti europska.
Kupci u trgovini | Foto: Pexels
Stanka ‘Blok umirovljenici zajedno’ prisjetila se inicijative platforme ‘Halo, inspektore’ i bojkota trgovaca zbog rasta cijena. Početni odaziv bio je impresivan, ali rezultat je u konačnici izostao. Cijene nisu pale, naprotiv, nastavile su rasti, upozorava BUZ. Premijer Andrej Plenković nedavno se pohvalio da je godišnja stopa inflacije ispod četiri posto treću godinu zaredom, o čemu smo pisali ovdje.
Cijene se formiraju prema platežnoj moći turista
BUZ odgovornima smatra Vladu i HNB, jer nisu intervenirali i poduzeli pravodobne i ciljane mjere za stabilizaciju cijena. Paradoks hrvatske inflacije leži u činjenici da je, kako su cijene rasle, tako rastao i proračunski prihod. PDV i ostali proračunski prihodi automatski su se povećavali proporcionalno rastu cijena. Inflacija je tako, umjesto da bude suzbijena, samoj Vladi postala i te kako fiskalno isplativa, smatra BUZ-ov čelnik Milivoj Špika. U takvom kontekstu izostanak odlučne intervencije više ne izgleda kao slučajnost, tvrdi, već kao svjesno toleriranje procesa koji puni državni proračun.
– Dodatni impuls inflaciji dao je snažan priljev sredstava iz EU fondova. No umjesto da dominantno budu usmjereni u jačanje proizvodnih kapaciteta poput poljoprivrede, prehrambene industrije i strateških grana, značajan dio sredstava završio je u potrošnji. U tržišnoj ekonomiji to ima predvidiv učinak, rast potražnje bez odgovarajućeg rasta ponude dovodi do rasta cijena. U uvjetima slabe regulatorne kontrole, rezultat je bio eksplozivan, kaže Špika.
Cijene se u sezoni, nastavlja, formiraju prema platežnoj moći turista, dok 3,7 milijuna građana postaje taocem takve politike. Tržište reagira na potražnju, ali država mora reagirati na socijalne posljedice. Od 1. prosinca na snazi je ukupno 100 proizvoda koji imaju ograničenu cijenu, o čemu smo pisali ovdje.
Domaći proizvođači gube tržište, a kupci kupuju jeftinije
– Promašena politika potpora u poljoprivredi dodatno je pogoršala situaciju. Skupa domaća proizvodnja, bez sustavne zaštite i strateškog usmjeravanja, izgubila je konkurentnost pred jeftinijim uvozom, često i znatno niže kvalitete. Posljedica je dvostruki udar, domaći proizvođači gube tržište, a potrošači, pritisnuti niskim primanjima, kupuju jeftiniju i lošiju robu. Pritom se pojavljuju i prakse poput osjetne razlike u cijenama istog proizvoda unutar istog trgovačkog lanca, i opet, sve to bez jasne i učinkovite regulatorne reakcije, ističe Špika.
Danas su cijene u Hrvatskoj dosegle, a nerijetko i premašile razinu cijena u drugim državama članicama EU, uključujući iste trgovačke lance, ali primanja građana nisu pratila taj trend. Plaće dijela javnog sektora i političkih dužnosnika ubrzano se približavaju europskim plaćama, dočim su plaće radnika i mirovine i dalje više no dvostruko niže od prosjeka EU. Rezultat je očit, pad kupovne moći i realno smanjenje životnog standarda, nastavlja BUZ.
– Ako su cijene europske, tada i primanja moraju biti europska. To podrazumijeva sustavnu politiku rasta plaća u realnom sektoru, kao i značajno povećanje mirovina. Rješenja su ekonomski izvediva, ključno pitanje više nije što treba učiniti, nego postoji li politička volja da se teret inflacije prestane prebacivati na građane, zaključuju iz Bloka umirovljenici zajedno.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
