Žene do kraja ove godine u prijevremenu i starosnu mirovinu mogu ići godinu dana i tri mjeseca ranije od muškaraca. Dobna granica za žene opet će se podići od siječnja 2026. kada će razlika između uvjeta za muškarce i žene biti svega godinu dana. Prijelazno razdoblje trajat će do 2030. kada će se uvjeti za mirovinu izjednačiti. Dobra vijest je da se već ovom mirovinskom reformom mijenja način penalizacije, ali i bonifikacije mirovina.
Starija žena pred ogledalom | Foto: Pexels
Dok brojne europske zemlje, poput Danske, podižu dobnu granicu za mirovinu i do 70 godina, Hrvatska ni nadolazećom mirovinskom reformom ne dira u dob za umirovljenje. Ipak, dobna granica za žene i dalje se pomiče svake godine za po tri mjeseca u prijelaznom razdoblju. Tako će biti sve do 2030. godine, kada će se uvjeti za mirovinu muškaraca i žena izjednačiti. Vrlo je vjerojatno da će upravo tada i naša Vlada razmatrati kasniju dob za mirovinu.
U prijevremenu mirovinu s 59, a u starosnu sa 64 godine
Referendumskom inicijativom ’67 je previše’ 2019. godine zaustavljeno je podizanje dobi za mirovinu, ali zbog sve duljeg životnog vijeka (uz sve više starijeg, a sve manje mlađeg stanovništva) ono će biti neminovno. Vlada zasad ima druge mehanizme duljeg ostanka u svijetu rada, kroz neograničenu bonifikaciju rada nakon stečenih uvjeta za mirovinu te širenje prava na rad u mirovini.
Žene u starosnu mirovinu do kraja 2025. godine mogu ići sa 63 godine i devet mjeseci. Već iduće godine, neće to moći učiniti prije nego što napune 64 godine, tek godinu dana prije muškaraca. Uvjet je i 15 godina staža. Kod prijevremene mirovine, sadašnji uvjet za žene je 58 godina i devet mjeseci, uz 33 godine i devet mjeseci staža. Već od siječnja 2026. godine, žene će u prijevremenu mirovinu moći kada napune 59 godina života i 34 godine staža. Muškarci pak u prijevremenu mirovinu mogu sa 60 godina života i 35 godina staža pa su i ovdje oba uvjeta povoljnija tek za godinu dana života i staža.
Mirovina za dugogodišnjeg osiguranika uz iste uvjete
Radnici imaju pravo i na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, kada navrše 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. Zanimljivo je kako kod ovog instituta Zakon o mirovinskom osiguranju ne radi razliku između muškaraca i žena, čime su žene zakinute u odnosu na povoljnije uvjete za prijevremenu i starosnu mirovinu. Tako ovo pravo muškarac može ostvariti pet godina prije stjecanja dobi za starosnu mirovinu, uz uvjet staža.
U 41 godinu staža osiguranja uračunava se staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu.
Penalizacija 0,2 posto, bonifikacija 0,45 posto mjesečno
Kod prijevremene mirovine dolazi do penalizacije, odnosno njezina umanjenja za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije stjecanja uvjeta za onu starosnu. Penalizacija najviše može iznositi 12 posto za pet godina. Dobra vijest je da će se penalizacija ukinuti svim umirovljenicima kada napune 70 godina, nakon čega će primati ‘punu’ mirovinu, odnosno kao da su otišli u starosnu.
Tko ostane raditi dulje od propisanih uvjeta za starosnu mirovinu, bit će nagrađen s 0,45 posto za svaki mjesec. Za pet godina duljeg rada na ovaj način može se dobiti čak 27 posto veća mirovina. Uvjet je da osoba ima barem 35 godina staža, ali mirovinskom reformom to će ograničenje biti ukinuto, kao i maksimalno razdoblje od pet godina za obračun bonifikacije.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
