Novosel i Stanišić objasnili kako do većih mirovina: Sindikati protiv rasta u postotku
Kako sindikati mogu pomoći umirovljenicima, objasnili su predsjednik SSSH-a Mladen Novosel i SUH-ova Višnja Stanišić u Trećoj dobi. Kao glavni problem Novosel vidi male bruto plaće, jer se radnicima isplaćuju neoporeziva davanja koja ne ulaze u bruto za uplatu doprinosa od kojih se isplaćuju sve današnje mirovine. Ona znače i manje mirovine današnjih radnika u budućnosti. Stanišić je pak najavila borbu protiv usklađivanja mirovina u postotku.
Višnja Stanišić (SUH) i Mladen Novosel (SSSH) | Snimak zaslona HRT
Umirovljenik Ranko Končalović obratio se radničkim sindikatima i zamolio ih da pomognu umirovljenicima, nakon što je vidio svoju profesoricu iz srednje škole kako zaviruje u kontejner ne bi li pronašla koju plastičnu bocu. Na tu temu urednica Anita Hrstić u emisiji Treća dob ugostila je predsjednika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladena Novosela i predsjednicu Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnju Stanišić, pitajući kako sindikati mogu pomoći umirovljenicima.
‘Iz uplata doprinosa se isplaćuju sadašnje mirovine’
Sindikati mogu utjecati na visinu budućih mirovina, kaže Novosel, ali samo ako se počnu dizati bruto plaće. Prosječna bruto plaća od 2.050 eura mogla bi biti veća kada bi sva primanja ulazila u bruto iznos.
– Vlada je omogućila poslodavcima da velik dio primanja isplaćuju kao neoporezive dodatke. Na to se ne plaća mirovinski doprinos pa taj novac ne ulazi u fond iz kojeg se isplaćuju sadašnje mirovine, rekao je Mladen Novosel.
Poslodavci, prvenstveno u privatnom sektoru, regres, putne troškove, topli obrok i nagrade do 1.200 eura godišnje isplaćuju kao neoporezive dodatke. Ti iznosi ne ulaze u bruto iz kojega se uplaćuju doprinosi. Upravo se tih 15 posto doprinosa slijeva izravno u mirovine iz prvog stupa. Takva praksa izravno smanjuje sredstva za sadašnju generacijsku solidarnost, ali i buduću isplatu mirovina. Radnici pak od 25 ili 30 godina pristaju na takve uvjete, jer im je bitnije da dobiju, primjerice, 150 eura više mjesečno kroz neoporeziva davanja, nego 70 eura kroz bruto plaću. Dugoročno, time si radnik smanjuje buduću mirovinu. Za sindikalne pregovore ova je situacija zapravo bizarna.
– Da bi se podigle mirovine, moramo imati veće bruto plaće. Ne može država podilaziti poslodavcima i čuvati socijalni mir tako da radnici uplaćuju manje u mirovinski fond, upozorio je Novosel.
SUH: ‘Protivimo se usklađivanju mirovina u postotku’
Povećanje plaća radnika ujedno znači i povećanje uplata doprinosa za mirovine, dakle veće mirovine, naglašava i Višnja Stanišić koja želi da zato SUH ostvari suradnju s radničkim sindikatima. Čelnica SUH-a ističe , kao i Novosel, da se od uplata doprinosa današnjih radnika isplaćuju i današnje mirovine.
– Radnici bi trebali shvatiti da su pred vratima mirovine. Sva ova primanja koja primaju uz plaću, a na njih se ne uplaćuje doprinos, njima čine medvjeđu uslugu, kaže Stanišić. Novosel se nadovezuje da to ne bi trebalo biti ni u interesu Vlade, da umirovljenici ovise o državnim milodarima.
Stanišić je navela i zaključak SUH-a prema kojem se protive povećanju mirovina kroz postotak, odnosno linearnom usklađivanju mirovina.
– Ako jedan umirovljenik na temelju uplata doprinosa dobije 500 eura mirovine, a drugi 1.000 eura, sa svakim daljnjim uvećavanjem mirovina ta se razlika dodatno povećava. Ne vidim razlog zašto bi netko s povećanjem na temelju inflacije i rasta plaća mogao kupiti deset kruhova, a netko samo jedan, jer je inflacija ista. Očito moramo mijenjati takav nepošteni sustav, rekla je Višnja Stanišić, s čime se složio i Novosel.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
