Mirovine nisu uvijek rasle kao danas: Nekad je za 30 eura više trebalo šest godina
Nekad je trebalo šest godina da mirovine narastu za 30 eura, koliko umirovljenici danas dobiju kroz jedno veće usklađivanje. Bilo je i godina kada mirovine ne samo da nisu rasle, nego su čak i padale. Provjerili smo kako se kretao rast mirovina od 2013. do danas, ali i rast plaća koji je ipak ‘prešišao’ mirovine.
Rast mirovina nekad je bio puno skromniji nego danas | Ilustracija | Pexels
Umirovljenici svjedoče rekordnom rastu mirovina kroz redovna polugodišnja usklađivanja prema rastu cijena i plaća posljednjih godina. Koliko god da se osam ili šest posto čini malo, bilo je godina kada mirovine ne samo da nisu rasle, nego su i padale. Kako su se usklađivanja kretala otkako se provode, pisali smo ovdje. Ove su pak godine mirovine siječanjskim usklađivanjem rasle za 3,03 posto, a 6,48 posto onim srpanjskim kao trećim rekordnim u povijesti. Osim usklađivanjem, mirovine sve više rastu i zakonskim izmjenama, poput povećanja najnižih i invalidskih mirovina, ukidanja penalizacije i sličnih mjera. Na rast mirovina pojaviše utječe rast plaća pa smo provjerili njihova kretanja of 2013. godine do danas.
Za šest godina samo 30 eura povećanja
Prosječna sveukupna neto mirovina, bez međunarodnih ugovora, 2013. godine iznosila je svega 355 eura, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje. Premda bi se očekivalo da je 2014. godine rasla, dogodio se pad na 352 eura, odnosno za 0,75 posto. Godinu dana kasnije mirovina je rasla na 354 eura, dakle i dalje je bila niža nego prije dvije godine. Zatim je 2016. rasla na 357 eura pa su ujedno to i četiri godine potpune stagnacije iznosa mirovina. Od 2017. kreću kakva-takva povećanja pa je tada prosječna mirovina bila 371 euro, dok je 2018. iznosila 386 eura. Dakle, u tih šest godina umirovljenici su dobili svega 30-ak eura više. Danas toliko dobiju jednim usklađivanjem.
Nadalje, 2019. prosječna mirovina jedva je prešla 400 eura, zatim je iduće godine rasla za desetak eura da bi 2021. iznosila 425 eura, pokazuje statistika HZMO-a. Nešto veći rast događa se 2022. s prosjekom od 463 eura, a nakon toga dolazi i rekordna 2023. godina, kada su mirovine skočile za 18 posto na 548 eura. Rast od 13 posto nastavlja se lani kada se iznos mirovine penje na 622 eura, da bi u ovoj godini prosječna mirovina dosegnula 688 eura, što predstavlja deset posto rasta na godišnjoj razini.
Plaće su se u posljednjih 12 godina udvostručile
Još više od mirovine su rasle i plaće, što je onda odredilo i rast mirovina kroz redovna polugodišnja usklađivanja. Zanimljivo je da je udio mirovina u plaći bio veći u godinama kada su mirovine bile najmanje. Tako je 2013. godine dosezao 50 posto, kada je prosječna plaća bila svega 720 eura, a mirovina 355 eura. Nakon toga udio mirovine u prosječnoj plaći počinje padati na 45 posto 2021. godine. U međuvremenu je poboljšana formula usklađivanja, ali mirovine i dalje zaostaju za plaćama te su sada na razini 47 posto, o čemu smo detaljnije pisali ovdje.
Plaće su najviše rasle u godinama kada i mirovine. Iznos od 1.000 eura u prosjeku prešle su 2022. godine, da bi danas iznosile 1.446 eura. To znači da su se plaće u odnosu na 2013. godinu udvostručile. Stopostotni rast plaća ne prati i toliki rast mirovina, mada je vrlo blizu s 93 posto rasta. Ipak, u samim iznosima razlika je znatno veća nego u stopama.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
