Imamo više od 800.000 stanovnika starijih od 65 godina, najviše u tri županije

Dio statistike posvećene umirovljeničkoj populaciji, Državni zavod za statistiku objavio je na Facebook stranici preko koje brojke na zanimljiv način nastoje približiti građanima. Kako za 2019. postoje tek privremeni podaci, odlučili smo provjeriti jesu li oni povoljniji ili nepovoljniji kada je riječ o populaciji starijih od 65 godina u odnosu na 2018. Zaključak očekivan, sve smo stariji i sve nas je manje.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. godini 832.612 stanovnika Hrvatske puhalo je 65 ili više rođendanskih svjećica. Županije s najvećim udjelom stanovništva starijeg od 65 godina su Šibensko-kninska (25,3 posto), Ličko-senjska (24,9) i Primorsko-goranska (23,2).

20.000 nas je manje bilo lani nego godinu ranije

Nažalost, slika je u 2019. još nepovoljnija pa smo tako prema privremenim podacima prošle godine imali oko 845.500 osoba starijih od 65 godina, što je gotovo 13 tisuća više!

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pritom je žena u toj dobi znatno više, točnije oko pola milijuna starijih od 65 godina su žene, dok je 344 tisuće muškaraca.

Građana u dobi od 65 do 69 godina je oko 264 tisuće (123 tisuće muškaraca i 141 tisuća žena). Stanovnika od 70 do 74 godine je oko 195 tisuća (83 tisuće muškaraca i 112 tisuća žena), dok je starijih od 75 godina oko 385 tisuća (137 tisuća muškaraca i čak 247 tisuća žena).

Hrvatsko stanovništvo prosječno je staro 43,4 godine, pri čemu je prosječna žena stara 45 godina, a prosječni muškarac 41,5 godina. Očekivano trajanje života za žene je 81,4 godine, a za muškarce 74,9 godina. Podaci pokazuju da smo s godinama sve stariji, ali i da živimo dulje. Ali, i da nas je sve manje.

Usporedbe radi, Hrvatska je 2014. godine imala 4.238,389 stanovnika, što je oko 150 tisuća manje nego u 2018. godini. Privremeni podaci za 2019. godinu pokazuju da nas je još za 20 tisuća manje.

Opada udio mladih te žena u reproduktivnoj dobi

Za takve podatke, nažalost, nisu zaslužni dobri geni, zdravlje i kvaliteta života, koliko činjenica da nam se rađa sve manje djece, a mladi sve više iseljavaju. Hrvatska je među najstarijim nacijama u Europi.

Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva do 19 godina. Taj udio na razini države lani je iznosio 19,6%, dok je na razini županija najmanji bio u Primorsko-goranskoj županiji (16,6%), a najveći u Međimurskoj županiji (22,0%). Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu kontinuirano opada te je u 2018. iznosio 41,5%.

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (25,3%) i u Ličko-senjskoj županiji (24,9%), a najmanje u Međimurskoj županiji (18,2%).