Istraživanje potvrdilo da su se čak i neandertalci brinuli o starijima u svojoj skupini

Kada zamislimo neandertalce, većini ljudi kroz glavu prođe slika dlakavih praljudi nalik majmunima, koji toljagama i neartikuliranim kricima izražavaju svoja htijenja. Oni su na koncu i izumrli, a novo istraživanje je potvrdilo da su, 120.000 tisuća godina prije nas, započeli neke prakse koje su se održale do danas. Možda i nisu bili toliko divlji kako ih zamišljamo?

Oni su bili lobci-sakupljači, a živjeli su u vremenu kada je na Zemlji bilo puno hladnije nego što je to danas. Opasnosti s kojima su se na dnevnoj bazi suočavali bili su druge zvjerke u hranidbenom lancu: lavovi, hijene i leopardi na sve strane. Do sada je bilo uvriježeno mišljenje kako su neandertalci, zbog opasnijih životnih okolnosti, umirali relativno mladi. Analizom kostiju neandertalaca iz tog doba, znanstvenici su došli do novih spoznaja – pronašli su dokaze o tome da su neandertalci živjeli do starije dobi i da su se brinuli jedni o drugima, piše The Conversation.

Pronašli neandertalce s artritisom i dokaze da su se nakon smrti pokopavali

Prvi znani fosil neandertalca pronađen je 1829. godine u Belgiji. Na staronjemačkom jeziku ”thal” je označavalo dolinu, a pronađeni su u dolini Neander. Homo neanderthalensis – ljudi iz doline Neander.

Na početku 20. stoljeća pronađeno je još više iskopina s ostatcima neandertalaca. Oni su ključni u arheološkim istraživanjima i uvelike su pomogli popuniti praznine u ljudskoj evoluciji.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

U jednoj od tih iskopina, znanstvenici su nedavno analizirali ostatke i došli do interesantnih zaključaka. Na temelju kostiju, zaključili su da je jedan neandertalac doživio dob od 40-55 godina, što je s obzirom na druge analizirane kosti već impresivna starost.

U analizi su uočili nekoliko anomalija u njihovim kostima. CT sken je potvrdio da je jedan neandertalac u ranoj dobi slomio ruku, a u zrelijoj dobi nogu. Također, pronađene su degenerativne lezije na kralježnici koje su konzistentne s modernim artritisom.

Znanstvenici su zaključili da su neandertalci, baš kao i ljudi danas, pomagali drugima u svojoj skupini ako su bili ozjleđeni tj. pomagali su im u preživljavanju. Zbog položaja u grobu zaključili su kako su nedugo nakon smrti bili pokopani, a položaj kostiju kod starijih neandertalaca ukazuje na to da su imali poseban status u njihovom društvu.

U Hrvatskoj je novi Muzej krapinskih neandertalaca smješten je nedaleko svjetski poznatog nalazišta krapinskih neandertalaca „Hušnjakovo“ s kojim čini jedinstvenu cjelinu za obilazak. Arhitektura, evocira stanište pračovjeka – poluspilju, a njezin volumen, proporcije i pročelje proizišli su iz analize nekadašnjeg izgleda danas urušene krapinske poluspilje.