Susjedna država postala druga zemlja u svijetu s najstarijim stanovništvom, Hrvati u top 15

Već dugi niz godina Japan drži tron u kategoriji najstarijeg stanovništva u svijetu. Čak 26 posto njihovog stanovništva starije je od 65 godina. Kao istaknuti kandidat i viceprvak ove nezahvalne demografske statistike isplivala je susjedna Italija, gdje je 22.5 posto stanovništva starije od 65 godina.

Rekordno niska stopa nataliteta i ogromna nezaposlenost među mladima koji se sele u inzemstvo rezultirali su time da je Italija postala druga zemlja s najstarijim stanovništvom u svijetu. Slijedi je niz europskih država: Grčka, Njemačka, Portugal, Finska, Bugarska, Švedska, Latvija, Malta, Francuska, Danska i Hrvatska – koja se nalazi na 13. mjestu.

“Država koja zaboravlja mlade”

Italija je postala “država koja zaboravlja mlade”, kaže Alessandro Rosina, profesor demografije na Katoličkom sveučilištu Svetog Srca u Milanu, piše index.hr.

“Italiju 21. stoljeća najviše opisuje način na koji mlade generacije propadaju i to do razine koja nije samo zabrinjavajuća, nego je i sramotna”, napisao je Rosina prošloga mjeseca za novine La Repubblica.

Nedavno objavljeni službeni podatci, koje je analizirao prof. Rosina, govore da je Italija postala zemlja u kojoj živi više starijih od 80 godina nego novorođenčadi.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Velika nezaposlenost među mladima je politika koju bi svaka država trebala rješavati što prije i u korjenu, inače im slijedi talijanski scenarij. Koliko mladi u toj zemlji nemaju prilike, pokazuje i visoka stopa onih koji su ne samo nezaposleni, nego se u ovom trenutku niti obrazuju niti obučavaju za rad neke vrste. Takvih mladih u Italiji je gotovo 30 posto, a prosjek EU je 17,2 posto.

Koje su posljedice?

Masovno iseljavanje, rekao je sindikalist Vilim Ribić na prosvjedu protiv mirovinske reforme, ima isti karakter kao rat. Država u oba slučaja izgubi radnu snagu, a oni koji ostanu moraju podnijeti teret. Već smo ustvrdili da će u Italiji ostati stariji ljudi, možete li pogoditi što će se dogoditi s njihovim mirovinama?

Na svaku mladu osobu, u Italiji je trenutačno 1,7 umirovljenika. U idućih 20 godina, ta brojka će se popeti na 2,65.

Stručnjaci to nazivaju “demografskim dugom”, koji će budućim naraštajima i onima koji su ostali u takvoj situaciji donijeti teret većih troškova za mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav. Kao i naš mirovinski sustav, njihov se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, što znači da trenutačni radnici uplaćuju trenutačnim umirovljenicima mirovine. Ako odu radnici, odu i mirovine.

Temeljni dohodak za siromašne

Jedan od glavnih fokusa trenutačne talijanske Vlade mogao bi biti temeljni dohodak za siromašne te snižavanje dobi za umirovljenje. Od 2018. godine, uvjeti za njihov model starosne mirovine je 66 godina i 7 mjeseci starosti za muškarce i žene.

Temeljni dohodak je, s druge strane, zanimljiva priča koja ponekad može zvučati kao znanstvena fantastika. Zamislite da ništa ne radite i za to dobijete plaću – to je temeljni dohodak. Zasad nijedna država nije toliko bogata da bi ga mogla uvesti svim građanima, a kada i bi, on sigurno ne bi mogao pokriti sve potrebe.

Potpredsjednik vlade Matteo Salvini glavni je zagovornik mirovinske reforme – on je mišljenja da će ranije umirovljenje Talijana otvoriti nova radna mjesta za mlađe ljude.

Ipak, Međunarodni monetarni fond se ne slaže s takvom politikom:

“Temeljem iskustva iz drugih država, nije vjerojatno da će val umirovljenja stvoriti mnogo radnih mjesta za mlade”, kazali su.