Zagreb opet preplavile "prozirne bubice": Grizu i neugodne su, a sve ih je više

U Zagrebu su se opet u većem broju pojavile dvije problematične bubice koje grizu građane. Radi se o mrežastoj stjenici platane i hrastovoj mrežastoj stjenici na koje se građani sve više žale.

Je li vas možda, ako ste na zagrebačkom području, posljednjih dana upiknulo nešto poput komarca, a  komarcu ni traga ni glasa? Ako je, vjerojatno se radi o mrežastoj stjenici platane i hrastovoj mrežastoj sjenici, ‘prozirnim’ bubicama koje se mogu pronaći posvuda u Zagrebu, pišu 24sata.hr. Radi se o malim insektima, mliječno-bjelkaste boje zbog kojih ih je teško uočiti jer djeluju prozirno.

“Živim u zapadnom dijelu Zagreba na 4. katu i nikada do sad nije bilo tih čudnih sitnih buba. Ne znam odakle su se pojavile. Po ovim vrućinama ne možeš sjest na balkon bez majice jer svake sekunde te nešto ugrize po leđima ili rukama”, požalio se jedan čitatelj 24sata.

Takvih pritužbi je sve više:

“Išao sam na Bundek s djecom i cijelo vrijeme osjetio male ubode po vratu i rukama. Češao sam se cijele vrijeme, baš je bilo neugodno”, ispričao je još jedan čitatelj 24sata.

Prozirne bubice “grickaju” ljude i provjeravaju jesmo li mi lišće

Malene bubice u Zagrebu nisu novost, kazao je dr. sc. Milan Pernek, znanstveni savjetnik u Hrvatskom šumarskom institutu koji se bavi šumarskom entomologijom.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“Stjenice platane prisutne su na području Zagreba već 30-ak godina i u međuvremenu su se javljale, nekad u većem, nekad u manjem broju. Hrastove stjenice pojavile su se 2013. godine na istoku zemlje, no jako se brzo šire i u Zagrebu su se pojavile još prije dvije godine. Ljudi koji borave u prirodi, u blizini drveća na kojima obitavaju, mogu ih prenijeti u kosi ili na odjeći, a kada dođu u dodir s kožom mogu biti dosadne”, ispričao je Pernek za 24sata.

Pernek je pojasnio kako nas te bubice zapravo ne grickaju, nego zapravo sisajući kožu isprobavaju jesu li na listu platane ili hrasta. Ako se uvjere da su na listu, prestat će grickati, no problem je što dolaze u brojevima i što se svaka od njih neumornim grickanjem mora uvjeriti da ljudi nisu lišće.

“No, u oba slučaja nema opasnosti za ljude, odnosno ne prenose nikakve bolesti i njihovo grickanje za čovjeka ne može biti štetno. (…)

Bubica se lako možemo riješiti pranjem kose i odjeće u kojoj smo boravili u prirodi, ili tako da odjeću dobro istresemo”, kazao je Pernek.

Ne preporučuju se nikakvi sprejevi i kemikalije, a Pernek uvjerava da za time zapravo i nema potrebe jer nije riječ o opasnim nametnicima.

Obrane od njih nema

Inače, platanina i hrastova stjenica uvezene su iz Sjeverne Afrike u Europu, a zadnjih nekoliko desetljeća se šire. Platanina stjenica registrirana je prvi put u Italiji 70-ih godina, a hrastova se pojavila oko 2000. godine.

“Ove stjenice su biljojedi, hrane se biljnim sokovima. Ne znamo zašto napadaju ljude. Za sada nema informacija o tome prenose li kakve parazite ili bolesti. Prvi medicinski podaci vezani uz stjenice pojavljuju se u Italiji, gdje je zabilježeno više slučajeva osipa od njihovih uboda. Kod nas za sada nema medicinske dokumentacije o napadima hrastove i platanine stjenice”, objašnjava Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta.

Predstavljaju i velik problem za šume, budući da lišće zbog njih može postati suho već u srpnju, a drveće gubi svoju funkciju ukrasnog zelenila. Stjenice se krajem ljeta zavlače pod koru ili traže druga skrovita mjesta kako bi se sakrile od zime.

Stjenice ne vole direktnu izloženost suncu i operiraju u sjeni. U Hrvatskoj su utvrđene tri generacije, a smatra se da ih ima već četiri. Problem je veći jer se brzo šire i pokazuju značajnu otpornost na klimatske prilike, ali i na većinu preparata. Stručnjaci se slažu da bi njihovu brojnost moglo kontrolirati biološkim suzbijanjem, odnosno uvođenjem većeg broja prirodnih neprijatelja stjenica. U Hrvatskoj su to pauci i bubamare – procjenjuje se da pauci tijekom zime pojedu više od 50 posto stjenica koje se sakriju ispod kore drveća.